- Donald Trump uvodi 10-postotne carine na sav uvoz u SAD
- Talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je da su carine "pogrešne"
- Australski premijer Anthony Albanese kaže da Trumpova odluka o uvođenju carina nije "čin prijatelja"
Tijek događaja: 22:31 - Američko financijsko tržište doživjelo je najveći jednodnevni gubitak od lipnja 2020. godine, godine pandemije. Dow Jones pao je 3,9%, Nasdaq je pao gotovo 6% , a S&P 500 pao je 5% - što je njegov najveći pad od ožujka 2020. Ulagači su zabrinuti da carine objavljene u srijedu povećavaju rizik od globalnog trgovinskog rata koji bi mogao gurnuti američko gospodarstvo u recesiju. Razmjeri tarifa nisu bili predviđeni pa su ulagači objavu dočekali nespremni. Dionice multinacionalnih kompanija pale su. Nike i Apple pali su 13% odnosno 10%. Tehnološke dionice pale su, pri čemu je proizvođač čipova Nvidia pao za 7%, a Tesla Elona Muska za 5%.
21:00 - Donald Trump dao je nekoliko kratkih komentara prije nego što je napustio Bijelu kuću.
Branio je svoje tarifne planove, unatoč padu tržišta danas."Mislim da ide jako dobro. To je bila operacija, kao kad se pacijent operira. I to je velika stvar, rekao sam da će tako biti."
"Tržišta će procvjetati, dionice će procvjetati, zemlja će procvjetati i ostatak svijeta želi vidjeti postoji li način na koji možemo sklopiti dogovor", dodao je.
"Iskorištavali su nas godinama. Mislim da će to biti nevjerojatno. Vidjet ćete kako će ispasti - naša će zemlja procvjetati", kazao je.
20:18 - Ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da predsjednik Donald Trump neće revidirati svoje planove. "Predsjednik se neće povući", rekao je Lutnick za CNN. "Amerika mora prestati biti iskorištavana... i tada, i samo tada, Donald Trump će sklopiti dogovor sa svakom zemljom", rekao je.
19:45 - Prosječno američko kućanstvo plaćat će 2100 dolara više godišnje za robu zbog niza novih carina koje je predsjednik Donald Trump najavio u srijedu, objavila je nestranačka Porezna zaklada. Trumpov plan dovest će do značajnog pada američkog uvoza od 900 milijardi dolara, kaže Tax Foundation. Taj pad će doći kada se potrošači prebace na američku robu - ili jednostavno odluče ne kupovati određene artikle koji će postati preskupi.
Privremeni otkazi započinju u tvornicama automobila u Kanadi, Meksiku i SAD-u nakon objave carina. Stellantis kaže da je "pauzirao proizvodnju" u nekim od svojih kanadskih i meksičkih tvornica za montažu automobila zbog novonajavljenih carina , te da će kao rezultat toga neki američki radnici također biti privremeno otpušteni. Stellantis je rekao da će 900 američkih zaposlenika po satu koji proizvode pogonske sklopove i otiske koji opskrbljuju pogođena kanadska i meksička postrojenja biti među onima koji će biti otpušteni zbog smanjene proizvodnje potaknute carinama.
Tvornica za sklapanje u Windsoru, Ontario, koja proizvodi Chrysler Pacifica i Voyager, te Dodge Charge Daytona, bit će zatvorena na dva tjedna počevši od ponedjeljka, a tvornica za sklapanje u Toluci, Meksiko, koja proizvodi Jeep Compass i električni Wagoneer S, bit će zatvorena do kraja travnja, također počevši od ponedjeljka. "Nastavljamo procjenjivati srednjoročne i dugoročne učinke ovih carina na naše poslovanje, ali smo također odlučili poduzeti neke hitne radnje, uključujući privremeno pauziranje proizvodnje u nekim od naših kanadskih i meksičkih tvornica za montažu", rekao je Antonio Filosa, Stellantisov glavni operativni direktor za Ameriku, u dopisu Stellantisovim zaposlenicima u Sjevernoj Americi. "Te će radnje utjecati na neke zaposlenike u nekoliko naših američkih pogona i pogona za žigosanje koji podržavaju te operacije."
18:36 - Kanadski premijer Mark Carney kaže da će njegova zemlja uskladiti američke carine s porezima od 25% na sva vozila uvezena iz SAD-a koja nisu u skladu sa sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini, poznatim kao CUSMA. Carney je također rekao da se nove tarife neće primjenjivati na autodijelove i da neće utjecati na sadržaj vozila iz Meksika. Dodaje da su SAD i Kanada prije imale bliske odnose, ali to je sada gotovo. "Ovo je tragedija. Ovo je nova stvarnost", kazao je.
18:20 - Dionice Applea pale su za gotovo 9% u četvrtak ujutro, nakon pada tehnoloških dionica i šireg tržišta nakon golemih najava predsjednika Donalda Trumpa o carinama u srijedu. Mnogi tehnološki divovi, uključujući proizvođača iPhonea, proizvode gadgete u inozemstvu na mjestima kao što su Kina, Vijetnam i Indija, i mogli bi pretrpjeti značajan udarac od carina pri uvozu te robe za američke potrošače. Otprilike 90 minuta nakon otvaranja tržišta u četvrtak , dionice Applea pale su za 9%, dionice Microsofta pale su za 3%, dionice Meta pale su za 8%, dionice Amazona pale su za 9%, dionice Googlea pale su za 4%, a dionice Tesle pale su za 7%.
17:30 - Olaf Scholz označio je tarife Donalda Trumpa kao "fundamentalno pogrešne". Opisao je odluku američkog predsjednika kao "napad na trgovinski sustav koji je stvorio prosperitet u cijelom svijetu, a sam po sebi je američko postignuće". Europska unija - koja je pogođena carinama od 20 posto - ima najjače unutarnje tržište na svijetu, dodao je Scholz, s 450 milijuna potrošača. "Želimo suradnju, a ne konfrontaciju i branit ćemo svoje interese. Europa će na ovu odluku odgovoriti ujedinjeno, snažno i proporcionalno", dodao je.
16:57 - Cijene nafte potonule su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 70 dolara nakon što su vodeći proizvođači objavili da namjeravaju kupcima ponuditi znatno više barela, raspirivši strahovanja ulagača da bi se pojačana opskrba mogla poklopiti sa slabijom potražnjom zbog vala novih američkih carina.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 4,85 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 70,10 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 5,03 dolara nižoj cijeni, od 66,68 dolara.
16:41 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron kaže da će, ako Europljani budu radili zajedno u svom odgovoru Washingtonu, "uspjeti ukinuti američke carine". Trump je sinoć otkrio da će EU biti pogođen carinom od 20%. Macron tu stopu opisuje kao "brutalnu i neutemeljenu". Naglasio je da će EU odgovoriti na "organiziran" i "jedinstven" način - i bit će "masovniji" nego prije.
16:35 - Američki predsjednik Donald Trump oglasio se na TruthSocialu. "Operacija je gotova! Pacijent je preživio i liječi se. Prognoza je da će pacijent biti daleko jači, veći, bolji i otporniji nego ikad prije. Učinimo Ameriku ponovo velikom!!!", napisao je Trump. Više pročitajte OVDJE.
16:30 - Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, odgovarajući na nagli pad američkih dionica nakon najava carina Donalda Trumpa, pozvala je na smirenost. "Svakome jutros na Wall Streetu rekla bih da vjeruje predsjedniku Trumpu", rekla je za CNN.
"Ovo je predsjednik koji udvostručuje svoju dokazanu ekonomsku formulu iz svog prvog mandata... ovo je doista nacionalna hitna situacija... i krajnje je vrijeme da imamo predsjednika koji stvarno nešto poduzima po tom pitanju", kazala je.
14.18 - Drastično povećanje američkih carina na uvoz iz svih zemalja svijeta kojeg je američki predsjednik Trump objavio 2. travnja potaknut će inflaciju i usporavanje gospodarskog rasta, kako u SAD-u, tako i u svijetu. EU će također svjedočiti povišenoj inflaciji i usporavanju rasta ove godine zbog novih američkih carina s obzirom na to da će od ponoći 5. travnja SAD na sve uvezene proizvode primjenjivati carine po stopi od 10 posto. Od ponoći 9. travnja na gotovo sav izvoz EU u SAD primjenjivat će se tzv. reciprocitetna carinska stopa od 20 posto. „Treba naglasiti da su u ovome trenutku farmaceutski proizvodi izuzeti od reciprocitetne carine od 20 posto (ali ne stope od 10 posto), što je bitno s obzirom na to da su farmaceutski proizvodi naš glavni izvozni proizvod u SAD. Energenti su još jedna velika stavka na drugoj, uvoznoj strani. Naime, znamo da će EU reagirati, ali kako SAD izuzima energente od carina, ne očekujemo da će EU cariniti uvoz prirodnog plina koji je 2024. godine činio preko 70 posto uvoza iz SAD-a,“ izjavio je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja koji naglašava da će kao i s dosadašnjim mjerama, izravan učinak američkih carina biti znatno manji od neizravnog. „Utjecaj carina bit će znatno veći za Njemačku, Italiju i ostale velike izvoznike u SAD, što će neposredno utjecati na poslovanje hrvatskih gospodarstvenika u tim lancima opskrbe,“ ističe Šaravanja.
13.30 - Europsko udruženje poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga Copa Cogeca, čiji je član Hrvatska poljoprivredna komora, izrazilo je zabrinutost zbog najave uvođenja recipročnih carina između SAD-a i EU. „EU poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge, čija smo članica i čije stajalište podržavamo, izražavaju zabrinutost zbog dodatne 'recipročne' carine od 20 posto za izvoz iz Europske unije u SAD koju je najavio američki predsjednik Trump. Eskalacija trgovinskih napetosti između dva ključna trgovinska partnera, s važnim sinergijama u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, na kraju će naštetiti poljoprivrednicima s obje strane Atlantika“, priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Iz Copa Cogeca ističu kako će ove tarife i potencijalni odgovor odmazde imat značajne posljedice na globalne trgovinske tokove, dovesti do porasta međunarodnih cijena proizvoda, smanjenja potrošnje te povećanja troškova i poteškoća u nabavi osnovnih inputa za poljoprivrednu proizvodnju. „Poljoprivredna zajednica zato poziva obje administracije da u potpunosti iscrpe diplomatske kanale prije nego što pribjegnu bilo kakvim trgovinskim mjerama i pažljivo razmotre brojne sinergije i prednosti trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između EU-a i SAD-a“, objavljeno je iz HPK.
Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore početkom su tjedna sudjelovali i na Skupina Europske komisije za civilni dijalog Okoliš i klimatske promjene, na kojima se raspravljalo o problemu vukova te europskoj viziji za poljoprivredu. Na sastanku je istaknuta snažna opredijeljenost za ekonomsku održivost poljoprivrednike te je naglašena ključna uloga bioraznolikosti u poljoprivrednim praksama. Dio sudionika pozvao je i na provođenje proaktivnih mjera za rješavanje utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu.
„Predstavnici HPK su na sastanku izrazili stav kako je za europske i hrvatske poljoprivrednike od izuzetne važnosti smanjenje birokracije, pojednostavljenje natječaja i veće te ciljane potpore za mala gospodarstva u cilju poboljšanja konkurentnosti. Isto tako potrebna je veća kontrola uvoznih proizvoda i dodatne mjere za promociju domaćih proizvoda, kao i ažuriranje i zaštita minimalne cijene koštanja proizvoda ispod koje se ne bi trebalo trgovati“, priopćeno je iz HPK.
Među ostalim HPK je među prioritete istaknula i veću mogućnost prodaje lokalnih proizvoda na lokalnim prodajnim mjestima, jačanje pozicije poljoprivrednika u opskrbnom lancu i poticanje mladih na ulazak u poljoprivredni sektor u cilju revitalizacije ruralnih područja, diversifikacija na deficitarne kulture, prvenstveno proteinske usjeve. Nadalje, istaknuto je i da je važno povećanje proizvoda s dodanom vrijednošću kroz povećanje preradbenih kapaciteta, ulaganje u nove tehnologije i edukaciju poljoprivrednika o tržišnim trendovima, povećanje sudjelovanja u inovacijama te jačanje suradnje između poljoprivrednika i znanstvene zajednice.
„Naš je stav i da je potrebno dati veću financijsku podršku inovacijama kroz pristupačne kredite i subvencije za ulaganja u nove tehnologije te bolje informiranje o dostupnim mogućnostima, kao i uspostavu snažnijeg sustava osiguranja od rizika za primarne proizvođače, te javno-privatnih partnerstava za privlačenje ulaganja, ali i da je kroz poticanje javno-privatnog partnerstva potrebno privući nova ulaganja i osigurati sigurnosnu mrežu za poljoprivrednike“, objavljeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
HPK je na sastanku kao ključna područja istaknula:
- Prepoznavanje doprinosa poljoprivrednika jer je ključno nagraditi poljoprivrednike za njihove napore u brizi za okoliš i održive prakse.
- Financijska stabilnost: Financijski aspekt Vizije je kritičan. Osiguravanje odgovarajućeg financiranja i potpore omogućit će poljoprivrednicima ulaganje u održive prakse i inovacije.
- Alati za upravljanje krizom: Uspostavljanje sveobuhvatnog skupa alata za upravljanje rizicima i odgovor na krize na razini EU-a osnažit će poljoprivrednike da se bolje nose u nepredviđenim izazovima.
11.05 - Australski vanjski teritorij, otočja Heard i McDonald, nastanjen pingvinima, ali ne i ljudima, također je pogođen visokim američkim carinama koje je u srijedu objavio predsjednik Donald Trump. No ta skupina otoka u blizini Antarktika nije jedini neuobičajen teritorij uvršten na popis novih „recipročnih carina” Bijele kuće. Otok Norfolk na jugu Pacifika, još jedan australski vanjski teritorij, pogođen je s 29 posto carina, 19 posto više od Australije. Na Norfolku ipak žive ljudi – njih dvije tisuće.
Na popisu je i australski vanjski teritorij Božićni otok, kao i Britanski indijskooceanski teritorij, arhipelag s 58 otoka kojim upravlja London te koji je nenastanjen osim jednog otoka imena Diego Garcia, doma američko-britanske vojne baze. Sitne mete Trumpove ekonomske politike su i Tokelau na jugu Tihog oceana, teritorij Novog Zelanda s 1,5 tisuća stanovnika, norveško otočje Svalbard s 2,5 tisuća stanovnika i vulkanski otok Jan Mayen na kojem nitko trajno ne živi, no zimu tamo provede 18 ljudi iz norveške vojske i meteorološke agencije.
8.07 - Peking je u četvrtak zaprijetio protumjerama nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio nove carine na kinesku robu, dodatno eskalirajući trgovinske napetosti između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, a Tokio je izrazio žaljenje zbog američke odluke i još razmišlja o svom odgovoru. SAD je već uveo carine od 20% na kineski uvoz, što je izazvalo odmazdu Pekinga. Posljednji krug, koji je Trump najavio u srijedu, dodaje povećanje carina od 34%, podižući ukupne carine na mnoge kineske proizvode na više od 50%. Kinesko ministarstvo trgovine reklo je da carine krše međunarodna trgovinska pravila i da se temelje na subjektivnim i jednostranim procjenama SAD-a, nazivajući ih tipičnim činom zastrašivanja. Ministarstvo je pozvalo Washington da ukine mjere i rješava sporove dijalogom ili će poduzeti protumjere za zaštitu svojih prava i interesa.
I Japan je reagirao na odluku predsjednika Trumpa, pozvavši Washington da povuče te mjere. "Krajnje je žalosno što je američka vlada objavila svoju odluku o uvođenju recipročnih carina iako smo izrazili zabrinutost na različitim razinama i pozvali (SAD) da ne poduzima jednostrane mjere", rekao je glasnogovornik vlade Yoshimasa Hayashi japanskim novinarima. "Ozbiljno smo zabrinuti je li carinska mjera u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i japansko-američkim trgovinskim sporazumom", dodao je glasnogovornik. Trump je u srijedu najavio nove opće carine od 10% na većinu uvoza u Sjedinjene Države, s većim kaznama na temelju trgovinskih deficita za mnoge zemlje. U slučaju Japana, to iznosi 24%. Ministar trgovine Yoji Muto rekao je američkom ministru trgovine Howardu Lutnicku da će američki carinski paket otežati japanskim tvrtkama ulaganje na američko tržište i na kraju naštetiti najvećem svjetskom gospodarstvu. Na pitanje domaćih novinara o mogućnostima uzvratnih mjera, Muto je samo rekao da će Japan morati učiniti ono što je u nacionalnom interesu, ne ulazeći u detalje.
6.13 - Predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da će uvesti 10-postotne carine na sav uvoz u SAD pored viših carina za neke od najvećih trgovinskih partnera zemlje, što je izazvalo brojne reakcije svjetskih i europskih čelnika, jedni najavljuju protumjere, a drugi izražavaju zabrinutost.
"Recipročne" carine, rekao je Trump, odgovor su na carine i druge necarinske barijere postavljene na američku robu. Bliski saveznici SAD-a nisu bili pošteđeni, uključujući Europsku uniju, koja se suočava s carinama od 20 posto. Europski čelnici reagirali su s negodovanjem, ističući da bi trgovinski rat naštetio potrošačima i ne bi koristio nijednoj strani.
Meloni: Carine su pogrešne
Talijanska premijerka Giorgia Meloni, za koju se smatra da je bliska američkom predsjedniku Trumpu, rekla je u srijedu da su carine koje je uvela njegova administracija "pogrešne" i da neće koristiti Sjedinjenim Državama. "Učinit ćemo sve što možemo da radimo na postizanju sporazuma sa Sjedinjenim Državama, s ciljem izbjegavanja trgovinskog rata koji bi neizbježno oslabio Zapad u korist drugih globalnih igrača", poručila je na Facebooku.
U svakom slučaju, dodala je, kao i uvijek, djelovat ćemo u interesu Italije i njezinog gospodarstva, surađujući i s drugim europskim partnerima. Poljski premijer Donald Tusk objavio je na X-u: "Prijateljstvo znači partnerstvo. Partnerstvo znači stvarno i istinski recipročne tarife. Potrebne su odgovarajuće odluke".
Irski Premijer Micheal Martin izrazio je duboko žaljenje zbog večerašnje odluke SAD-a da nametne carine od 20 posto na uvoz iz cijele Europske unije. "Čvrsto vjerujem da carine nikome ne koriste. Moj prioritet, kao i prioritet vlade, je zaštititi irska radna mjesta i irsko gospodarstvo." Švedski premijer Ulf Kristersson poručio je kako ne žele sve veće trgovinske barijere. "Ne želimo trgovinski rat. Želimo pronaći način da se vratimo na put trgovine i suradnje sa SAD-om, kako bi ljudi u našim zemljama mogli uživati u boljem životu", istaknuo je.
Španjolski premijer Pedro Sanchez rekao je kako će "Španjolska zaštititi svoje tvrtke i radnike i nastavit će biti predana otvorenom svijetu". Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je u objavi kako ne može shvatiti da SAD želi započeti trgovinski rat protiv Europe. "Nitko nije pobjednik, svi gube. Umjesto podizanja zidova, trebali bismo rušiti barijere. Europa će ostati ujedinjena. Europa će dati snažne i proporcionalne odgovore", poručio je.
"Američki prijatelji, danas nije dan oslobođenja - to je dan ogorčenosti. Carine Donalda Trumpa ne brane poštenu trgovinu, već je napadaju iz straha i štete objema stranama Atlantika. Europa stoji ujedinjena, spremna braniti svoje interese i otvorena za poštene, čvrste razgovore", poručio je Manfred Weber, predsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), najveće stranke u Europskom parlamentu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dat će izjavu u 5 sati u Bruxellesu vezanu za carine.
UK: Ostajemo smireni, predani smo sklapanju sporazuma
Britanski ministar trgovine Jonathan Reynolds obećao je da će zauzeti smiren pristup Trumpovoj odluci o uvođenju carina od 10 posto za Ujedinjeno Kraljevstvo, dok zemlja pokušava postići gospodarski sporazum s Washingtonom. "SAD je naš najbliži saveznik, stoga je naš pristup ostati smiren i predan sklapanju ovog sporazuma, za koji se nadamo da će ublažiti učinak današnje najave", rekao je Reynolds u izjavi nakon objave carina.
"Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklijevati djelovati. Nastavit ćemo surađivati s britanskim poduzećima, uključujući procjenu utjecaja bilo kakvih daljnjih koraka koje poduzmemo", dodao je. Predsjednica Švicarske Karin Keller-Sutter navela je kako će Savezno vijeće brzo odrediti sljedeće korake. "Dugoročni gospodarski interesi zemlje su najvažniji. Privrženost međunarodnom pravu i slobodna trgovina ostaju temeljne vrijednosti", istaknula je.
Trump ne uvodi svoju novu globalnu carinsku stopu od 10 posto na robu iz dva najveća trgovinska partnera Kanade i Meksika, ali carine do 25 posto na mnoge proizvode iz tih zemalja ostaju na snazi zbog pitanja granične kontrole i trgovine fentanilom, objavila je Bijela kuća.
Novi kanadski premijer Mark Carney ustvrdio je kako je Trump "sačuvao niz važnih elemenata" komercijalnog odnosa između Kanade i Sjedinjenih Država. "Ali tarife na fentanil i dalje ostaju na snazi, kao i carine na čelik i aluminij. Borit ćemo se protiv ovih carina protumjerama, zaštitit ćemo naše radnike i izgradit ćemo najjače gospodarstvo u G7", poručio je. Carney je također ocijenio kako će Trumpove recipročne carine "iz temelja promijeniti međunarodni trgovinski sustav".
Australija: To nije čin prijatelja
Australski premijer Anthony Albanese rekao je u četvrtak na konferenciji za medije da Trumpova odluka o uvođenju carina nije "čin prijatelja" te je također poručio kako je narod taj koji će platiti najveću cijenu za ove "neopravdane" carine. "Zbog toga naša vlada neće nastojati nametnuti recipročne carine. Nećemo se pridružiti utrci prema dnu koja vodi do viših cijena i sporijeg rasta", naveo je.
Ministar trgovine Novog Zelanda Todd McClay naveo je kako je za interese Novog Zelanda najbolji svijet u kojem trgovina slobodno teče. "Bilateralni odnosi Novog Zelanda sa SAD-om ostaju snažni. Razgovarat ćemo s administracijom kako bismo dobili dodatne informacije te s našim izvoznicima kako bismo bolje razumjeli utjecaj ove najave", naveo je.
Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duck-soo istaknuo je da, s obzirom na to da je globalni trgovinski rat postao stvarnost, vlada mora uložiti sve svoje sposobnosti kako bi prevladala trgovinsku krizu. Naredio je hitne mjere potpore za tvrtke koje će biti pogođene uvođenjem američkih carina od 25 posto, uključujući automobile, a od ministra industrije zatražio je da aktivno pregovara s Washingtonom kako bi se smanjio utjecaj carina.
Ministarstvo vanjskih poslova Brazila poručilo je kako brazilska vlada žali zbog odluke koju je sjevernoamerička vlada donijela, a kojom se na sav brazilski izvoz nameću dodatne carine od najviše 10 posto. "Vlada razmatra sve moguće mjere, uključujući obraćanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kako bi osigurala reciprocitet u bilateralnoj trgovini te zaštitila legitimne nacionalne interese", navodi se. Kolumbijska ministrica vanjskih poslova Laura Sarabia poručila je kako razmatraju mjere kako bi, prije svega, zaštitili nacionalnu industriju i izvoznike.
Odfakirati US i okrenut se Europskom tržištu