Neki ga smatraju delikatesom dok bi ga drugi, ako već moraju, dirali samo štapom. Iako su znak zdravog, čistog mora, većina nas okreće očima i prelazi na drugu stranu plaže ako ih vidimo. Radi se o ježincima to jest morskim ježevima, koji su nedavno potakli raspravu oko regulacija kada je Glas Istre objavio snimke čitatelja na kojima se vidi kako ljudi veće količine ježinaca trpaju u kombi slovenskih registarskih oznaka.
Čitatelj se zapitao jesu li njihove akcije legalne, te je pozvao policiju i komunalno redarstvo Vodnjana, nakon što se sukobio s muškarcem koji je ježince odnosio s plaže. Komunalni redari su pozvali pomorsku policiju koja je utvrdila da ribar, 40-godišnji hrvatski građanin, ima pravovaljanu dozvolu Ministarstva poljoprivrede. No ako je sve radio prema pravilima i propisima, zašto je napao čovjeka koji ga je na javnom mjestu fotografirao i upitao o legalnosti njegove djelatnosti?
O sličnoj je temi nedavno govorio i RTL, za koji su mještani hrvatskih otoka rekli da redovito vide kako se ježinci vade iz mora, no ne znaju ni za jedan restoran koji ih nudi na svom meniju. Pretpostavljaju da ježinci putuju za Sloveniju, Italiju i Francusku gdje ljudi njihovo meso smatraju delikatesom. Kod nas, kažu, nema interesa za ovim proteinom, ali se prodaje u Neumu.
Morski ježinci rasprostranjeni su morima diljem svijeta te im trenutačno ne prijeti izumiranje, no iznimno su osjetljivi na promjene temperature i čistoću mora te na izlovljavanje, tako da bi se to u budućnosti moglo promijeniti. Kao biljojedi čine jedan od glavnih čimbenika koji određuje količinu i rasprostranjenost algi i morskih trava u plitkomorskim ekosustavima. U Jadranu se može naći čak 21 vrsta ovih beskralješnjaka.
Ježince u Hrvatskoj, usprkos povoljnom statusu, nije dopušteno izlovljavati za osobne ili rekreacijske potrebe već samo uz posebnu koncesiju na strogo određenom području uz posjedovanje koncesije.
"Sakupljanje ježinaca regulirano je propisima donesenim na temelju Zakona o morskom ribarstvu i Zakona o zaštiti prirode. Podzakonskim aktom, Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem, donesenim na temelju Zakona o morskom ribarstvu, propisano je da se sakupljanje ježinaca smije obavljati ronjenjem uz upotrebu priručne opreme za sakupljanje drugih morskih organizama ili ručno, pri čemu ronilački aparati i priručna oprema moraju biti upisani u povlasticu. Također je propisano da se zabranjuje sakupljanje, držanje na plovilu, prebačaj, iskrcaj i stavljanje na tržište morskih ježinaca čiji je promjer tijela manji od 50 milimetara, a k tome ih je zabranjeno sakupljati na području svih luka. Nadalje, sakupljanje ježinaca dopušteno je u ribolovnim zonama koje su upisane u povlasticu", rekli su za Glas Istre iz Ministarstva poljoprivrede.
"Rješenjem se, uz mjere koje su donesene Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem, dodatno ograničava dnevna količina ježinaca dopuštena za sakupljanje po povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, i ona iznosi 300 kilograma", kažu iz Ministarstva. Što se tiče prodaje ježinaca, rekli su sljedeće:
"Morski ježinci smiju se stavljati na tržište samo preko otpremnog centra za žive školjkaše. U skladu s europskim propisima, otpremni centar može biti u bilo kojoj europskoj zemlji članici, a pošiljke od mjesta izlova do otpremnog centra mora pratiti propisana dokumentacija, kojom se prati sljedivost. Nadalje, nadzor nad sakupljanjem, iskrcavanjem, transportom i stavljanjem na tržište morskih ježinaca u nadležnosti je i ribarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede te Carinske uprave. Nadzor na moru, odnosno kontrolu sakupljanja morskih ježinaca obavljaju i obalna straža RH, pomorska policija MUP-a RH, ovlaštene osobe ministarstva nadležnog za pomorstva te inspektori zaštite prirode Državnog inspektorata", ističu na kraju iz Ministarstva poljoprivrede te dodaju da je "sve nesukladnosti vezane za sakupljanje i stavljanje na tržište morskih ježinaca moguće prijaviti i ranije navedenim nadležnim tijelima, ali i ribarskoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede."
