Nakon što je ulaskom Hrvatske u NE Krško riješen jedan od tri velika otvorena pitanja sa Slovenijom, u postkrškom razdoblju moramo pristupiti novom načinu rješavanja problema hrvatskih štediša Ljubljanske banke i očekujem određen zamah kako bi se tim ljudima vratila nada, ocjena je šefa hrvatske diplomacije Tonina Picule nakon jučerašnjeg jednosatnog razgovora sa slovenskim kolegom Dimitrijem Rupelom u Kopru. Premda rješavanje problema hrvatskih štediša Rupel još vidi u sklopu bečkog sukcesijskog sporazuma, koji Hrvatska još nije ratificirala, odnose je s Hrvatskom ocijenio izuzetno dobrima.
Razgovaralo se i o donošenju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, za čije je nepostojanje Rupel okrivio hrvatsku stranu, ali je hrvatski veleposlanik u Sloveniji Celestin Sardelić dodao da su zadrške u Sloveniji. Riječ je o definiciji državnog teritorija. Problem je pravne, a ne političke prirode, ispravio se Rupel, dodavši da će i to biti ubrzo riješeno.
Ministri su jučer potpisali sporazum o jednostavnijoj proceduri granične kontrole u cestovnom i željezničkom prometu kojim su određeni zajednički postupci i lokacije hrvatsko-slovenskih graničnih prijelaza.
Rupel nije skrivao olakšanje koje je u Sloveniji nastalo pozitivnim ishodom referenduma za EU i NATO i istaknuo da će sada dodatna energija slovenske vanjske politike biti usmjerena na jačanje odnosa s Hrvatskom i pružanju potpore našem bržem ulasku u EU i NATO. Iskoristio je prigodu da Piculi čestita na jučerašnjoj luksemburškoj odluci Vijeća ministara EU da Europska komisija preuzme hrvatsku kandidaturu.
Podsjetivši ga na zahuktavanje predizborne kampanje, Rupel je Piculu zamolio da se radi toga ne dovode u pitanje odnosi sa Slovenijom koji trebaju ostati izvan unutarstranačkih prepirki. Rupel se zauzeo za što skoriju hrvatsku ratifikaciju sporazuma o promicanju i zaštiti investicija i jako važnom istaknuo potrebe zaštite mora (naftovod Samara-Omišalj) da Jadran ostane biserom Sredozemlja. Posebno je naglašeno značenje provedbe malograničnog sporazuma čija će prava prednost za oko pola milijuna ljudi biti vidljiva tek uvođenjem schengenskog režima na hrvatsko-slovenskoj granici
Vlado Zagorac
