Policija zaustavlja

Je li veća prijetnja sigurnosti prebrzi vozač ili policajac na pogrešnom mjestu?

Vodice: U 24-satnoj akciji mjerenja brzine policija kontrolira brzinu na svim prometnicama
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
1/4
18.03.2023.
u 13:45

Mjerenje brzine i zaustavljanje prebrzih vozača na uključivanju s prilazne ceste na obilaznicu ili autocestu je opasnije od vozila koje se na obilaznicu ili autocestu uključuje brzinom većom od dopuštene. Čak i kad vozači ulijeću pred vozila na glavnoj prometnici, promet nastavlja teći uglađenije nego kad vozači koče tamo gdje u normalnim okolnostima kočili ne bi.

Scene gdje prometni policajci s 'tronošcem' stoje uz policijski automobil parkiran na iscrtanom trokutu na uključivanju prilazne ceste na, primjerice, obilaznicu ili autocestu nisu rijetkost. Jasno je i zašto plavci baš na takvim lokacijama mjere brzinu – vozači tamo nerijetko stisnu gas osjetno više nego što bi smjeli i trebali. No, pitanje je ovdje predstavljaju li policajci na ovakvim lokacijama veću ugrozu sigurnosti prometa nego sami prebrzi vozači. I smiju li, uopće, na takvim mjestima stajati i mjeriti brzinu kretanja vozila. Na prvo pitanje – ono o ugrožavanju sigurnosti i vozača i samih policajaca zaustavljenim na takvim mjestima – dileme nema: lokacija mjerenja brzine i zaustavljanja prebrzih vozača sama je po sebi opasnija od vozila koje se na obilaznicu ili autocestu uključuje brzinom većom od dopuštene.

Jer, na 'ušću' između prilazne i brze ceste rizično je naglo kočiti i zaustaviti se (ako policajci daju znak za zaustavljanje, a vozač može i instinktivno pritisnuti kočnicu kad ugleda policajce s uređajem za kontrolu brzine). Također, stojeći na tom mjestu, policajci ometaju preglednost, vozač koji se priključuje na obilaznicu ili autocestu ima lošiji pregled glavne prometnice i vozila koja mu po toj prometnici prilaze. Naravno, opasni su i vozači koji prebrzo ulijeću pred vozila na glavnoj prometnici, no promet i u takvim situacijama ipak nastavlja teći uglađenije nego kad vozači koče tamo gdje u normalnim okolnostima kočili ne bi. Realno, svi smo bili u situacijama kad smo snažnije pritisnuli gas da se stignemo ubaciti prije kamiona, bez da vozača kamiona prisilimo na kočenje, jednako kao i u onima kad su se tako drugi nama ubacivali i prošli smo bez rizičnih scena, čak i bez navale adrenalina u glavu.

U sceni poput opisane – kad vozač (vjerojatno malo brže od dopuštenog) prilaznom cestom vozi prema obilaznici i ugleda policijski tronožac, piknut će kočnicu te gledati u retrovizoru hoće li mu u stražnjicu doletjeti vozač iza. S vozačkog aspekta, nije fora, zaista nije fora… Kad to vidim, uvijek se sjetim dijaloga koji je jedan poznanik, vozač, vodio s policajcem koji ga je zaustavio baš na tom iscrtanom trokutu. Vozač se bunio, prosvjedovao i zbog zaustavljanja i što mu policijsko vozilo ometa pogled na cestu na koju se trebao uključiti. Policajac mu je objašnjavao da na taj iscrtani trokut treba gledati kao na zid, preko kojeg ionako ne bi vidio (?!). Uslijedilo je, naravno, vozačevo pitanje: 'ako je to zid, kako ste onda vi parkirali na njega?'. Parkirali su policajci tada, jednako kao i mnogi prije i poslije njih, zahvaljujući odredbama članka 149. i 150. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, odredbom članka 149. propisano je da se na policijska vozila, kad posebnim uređajima daju svjetlosne ili zvučne znakove, ne primjenjuju odredbe istog Zakona o ograničenju brzine, o propuštanju vozila i prednosti prolaska, o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku, o zabrani presijecanja kolone pješaka, obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom te zabrani upotrebe mobitela.

Iznimno, uz uvjet da je to neophodno potrebno, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila unutarnjih poslova ne primjenjuju se ni odredbe o strani kretanja vozila, uključivanju u promet i o zaustavljanju i parkiranju te polukružnom okretanju. Nadalje, odredbom članka 150. je propisano da se, iznimno od odredbi članka 149. ovoga Zakona, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila policije, bez obzira imaju li ugrađene posebne uređaje za utvrđivanje prekršaja i davanje zvučnih i svjetlosnih signala u obavljanju službenih zadaća, ne primjenjuju odredbe istog Zakona o ograničenju brzine, prelaženja iz trake u traku, o poštivanju prometnih znakova i o zaustavljanju i parkiranju te zabrani upotrebe mobitela. Ukratko, ne moraju imati ni upaljene 'rotirke'. Mogu stati gdje procijene da je potrebno, ali - vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu. I tu sad dolazimo do dileme slične onoj o kokoši i jajetu – je li veća ugroza od prebrzog vozača ili od zaustavljanja na tako kritičnom mjestu.

Mi smo svoj stav već naveli, mišljenja smo da na ušću prilazne ceste na glavnu nije mjesto prikladno za zaustavljanje, bez obzira na broj vozača koji tuda eventualno jure. Za prebrze bi se vozače vrlo lako mogla naći druga rješenja, manje opasna za sve sudionike u prometu. Jednostavno treba montirati fiksnu kameru, prije nje znak obavijesti o nadziranju brzine prometa i problem bi se vjerojatno riješio. Ove iznimke iz članaka 149. i 150. Zakona o sigurnosti prometa na cestama treba ostaviti za neke zaista iznimne situacije. Lov na prebrze vozače i ispisivanje kazni istima to definitivno nije. U tim bi se aspektima prometni policajci u obavljanju svoga posla trebali voditi Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, koji u članku 17. kaže: „Kada u nadzoru prometa na cestama policijski službenici zaustavljaju sudionika u prometu, dužni su zaustavljanje obavljati na dijelu ceste uz desni rub kolnika u pravcu kretanja tako da ostali sudionici u prometu mogu pravovremeno uočiti zaustavljena vozila, vodeći pri tome računa da ne ometaju promet ili ugrožavaju vlastitu sigurnost ili sigurnost drugih sudionika u prometu.“

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako to zahtijevaju razlozi sigurnosti, zaustavljanje se može obaviti i sa suprotne strane ceste. Nadalje, zaustavljanje vozila, prema stavku 2. ovoga članka, obavlja se u pravilu na mjestima gdje se vozilo cijelom svojom površinom može ukloniti s kolnika. Ako se nadzor vozila obavlja na kolniku, na policijskom vozilu mora biti upaljeno plavo rotacijsko svjetlo, a policijsko vozilo mora se nalaziti iza vozila koje je zaustavljeno. Zaustavljanje vozila na autocesti obavlja se na za to prikladnom mjestu (izgrađeno ugibalište, odmorište, pokraj naplatne kućice, na benzinskoj postaji i sličnim mjestima). Iznimno, u osobito opravdanim slučajevima, a vodeći računa o sigurnosti svih sudionika u prometu, zaustavljanje vozila na autocesti može se obaviti i na prometnoj traci namijenjenoj za zaustavljanje vozila u nuždi ili se promet može preusmjeravati u jednu prometnu traku, uz prethodno postavljanje odgovarajuće prometne signalizacije te na taj način obaviti zaustavljanje vozila. U tom slučaju, na policijskom vozilu moraju biti uključeni svjetlosni znakovi, a policijsko vozilo mora se nalaziti iza vozila koje je zaustavljeno.

VIDEO: Lančani sudar kod Budimpešte

Komentara 14

Avatar spremno zidam
spremno zidam
13:58 18.03.2023.

Sinko dragi, nije njima cilj da rijese problem, nego da naplate sto vise kazni u drz. proracun. Mene je jos u autoskoli prije vise od 40 g, instruktor naucio 2 stvari - prvo, uvijek vozi kako “krdo” vozi, ne budi prebrz, ne budi prespor, nego se uklopi. Drugo - nikad, ali bas nikad, nemoj dozvoliti da drugi zbog tebe moraju kociti. I tog se drzim vec 40 g. I nikad nikog nisam ugrozio u prometu. A u pravilu vozim brze od ogranicenja, svugdje i uvijek. Kao i svi ostali. Samo to treba rsditi s mozgom, i biti svjestan uvjeta na cesti, i karakteristika automobila koji vozis.

DU
Deleted user
15:09 18.03.2023.

To je čista namjerna korupcija, ništa drugo. Dođu tamo, naplate 20-30 kazni za proračun i još toliko za sebe, svi sretni i zadovoljni... Tko će se s njima svađati, a nitko ne vozi 50 km/h 500 metara prije kućica, ako je prazna cesta. Radar u rukama, bez snimke, ali zato većina ljudi koji idu na autocestu, negdje moraju doći na vrijeme i ne žele riskirati da ih se isključi iz prometa... Što se tiče signalizacije, isto tako je opasno stalno mijenjanje dozvoljenih brzina na autocesti, na par kilometara autoceste zna biti raspon brzina od 50 do 130, gore-dole... To bi se moglo nazvati birokratizacijom prometa, mislim da to najbolje odgovara stanju...

PO
poluvodič
15:05 18.03.2023.

Ovo je fakat perverzno.. To se riješi stavljanjem foto uređaja ako već hoćeš gonjati ljude koji se priključuju brzom prometu. Ovo još nikad nisam vidio, naravno da ćeš stisnuti gas jer je uvijek bolje priključiti se većom brzinom nego manjom. Sramota

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije