Gottlieb Wilhelm Daimler

Još kao dječak je pohađao sate tehničkog crtanja, a onda je postavio temelje moderne autoindustrije. Jedan susret promijenio je sve

Foto: Pixabay
1/2
17.03.2025.
u 12:38
Poslušaj ovaj članak
00:00 / 00:00

Automobil pogonjen Daimlerovim motorom pobijedio je na prvoj međunarodnoj automobilskoj utrci od Pariza do Rouena 1894. godine. Daimlerova tvrtka se 1926. godine spojila s tvrtkom Karla Benza, formirajući Daimler-Benz, proizvođača legendarnih Mercedes-Benz automobila.

Gottlieb Wilhelm Daimler, rođen 17. ožujka 1834., bio je njemački inženjer, izumitelj i industrijalac čiji je rad revolucionirao svijet transporta. Njegova strast prema inženjerstvu i neumorna predanost inovacijama doveli su do stvaranja prvog brzog benzinskog motora i prvog četverociklističkog automobila, postavljajući temelje za modernu automobilsku industriju. Obljetnica njegova rođenja prilika je da se prisjetimo njegovog izvanrednog života i doprinosa. Daimlerovo zanimanje za mehaniku pojavilo se rano. Iako je njegov otac, pekar, želio da postane gradski službenik, mladi Gottlieb je odabrao put šegrta kod puškara. Ovo iskustvo pružilo mu je temeljno znanje o preciznoj mehanici.

Njegova žeđ za znanjem odvela ga je na studij strojarstva na Politehničkom institutu u Stuttgartu, a iskustvo je stjecao u tvornicama u Francuskoj, Engleskoj i Njemačkoj. U Mercedes-Benz Public Archive se navodi kako je još kao dječak pohađao sate tehničkog crtanja, što ukazuje da je njegov talent rano prepoznat. Ključan trenutak u Daimlerovoj karijeri bio je susret s Wilhelmom Maybachom 1864. godine. Njihova suradnja, obilježena dugim noćima ispunjenim raspravama o novim inženjerskim rješenjima, postala je temelj njihovih budućih uspjeha. Godine 1872. Daimler je postao tehnički direktor u tvrtki Nikolausa Augusta Otta, izumitelja četverotaktnog motora. To mu je pružilo dubinsko razumijevanje principa rada motora s unutarnjim izgaranjem.
 
Nakon neslaganja s Ottom, Daimler i Maybach su 1882. godine napustili Deutz i osnovali vlastitu radionicu u Cannstattu. Njihov cilj bio je jasan: stvoriti mali, brzi motor koji bi se mogao koristiti u različitim vozilima – na kopnu, vodi i u zraku. Godine 1883. patentirali su svoj prvi brzi benzinski motor, a 1885. godine razvili su motor poznat kao "Djedov sat" ("Grandfather Clock engine") zbog svog karakterističnog izgleda. Ovaj motor, s brzinom od 600 okretaja u minuti, daleko je nadmašio tadašnje motore. Iste godine, ugradili su manju verziju motora u drveni bicikl, stvorivši tako *Petroleum Reitwagen* – prvi motocikl na svijetu. Nešto kasnije motor su ugradili u kočiju, čime je nastao prvi automobil na četiri kotača s benzinskim motorom.


 
Godine 1890. Daimler je osnovao Daimler-Motoren-Gesellschaft (DMG) s ciljem komercijalizacije svojih izuma. Iako je tvrtka prolazila kroz razne izazove i promjene u upravljačkoj strukturi, Daimlerovi motori su postigli veliki uspjeh, posebice u Francuskoj, gdje je tvrtka Panhard & Levassor proizvodila motore po Daimlerovoj licenci. Automobil pogonjen Daimlerovim motorom pobijedio je na prvoj međunarodnoj automobilskoj utrci od Pariza do Rouena 1894. godine. Daimlerova tvrtka se 1926. godine spojila s tvrtkom Karla Benza, formirajući Daimler-Benz, proizvođača legendarnih Mercedes-Benz automobila. Iako se Daimler i Benz nikada nisu sreli za vrijeme svojih revolucionarnih izuma, njihovo nasljeđe živi i danas. Gottlieb Daimler preminuo je 6. ožujka 1900. godine, ostavivši iza sebe neizbrisiv trag u povijesti. Njegova vizija, upornost i inženjerski genij postavili su temelje za razvoj automobilske industrije i transformirali način na koji se svijet kreće. Njegovo ime i danas je sinonim za inovaciju, kvalitetu i strast prema inženjerstvu.

>> FOTOGALERIJA Mehaničari otkrivaju 5 automobila s kojima nećete prijeći ni 160 tisuća kilometara

1/7

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije