SJEĆANJE NA KRVAVI USKRS '91.

Josip Jović bio je prvi koji je položio život za Hrvatsku u kakvoj danas živimo

Josip Jović
Foto: MUP
1/3
31.03.2025.
u 12:00
Poslušaj ovaj članak
00:00 / 00:00

Akcija na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine – u kojoj će se ugasiti tek započeti život Josipa Jovića – bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranje državne ceste D1

Josip Jović nije bio samo mladi redarstvenik, on je bio prvi koji je stao ispred naroda kada je trebalo, prvi koji je položio život za Hrvatsku u kakvoj danas živimo. I zato njegovo ime nije slučajno, njegovo ime je stijeg pod kojim su mnogi krenuli braniti ono što nam je bilo najvažnije – slobodu, dostojanstvo, državu. Državu koju nismo dobili milošću, državu koju nismo naslijedili, državu koju smo krvlju platili – izgovorio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović prilikom nedavnog svečanog otkrivanja biste Josipa Jovića na Policijskoj akademiji "Prvi hrvatski redarstvenik".

Josip Jović bio je 22-godišnji dobrovoljac, prvi hrvatski redarstvenik, prva žrtva Domovinskog rata, pripadnik Jedinice za posebne namjene MUP-a RH Rakitje. Poginuo je prije 34 godine u akciji Plitvice, u hrvatskoj povijesti zapamćenoj kao "Krvavi Uskrs". Rođen u Aržanu kod Imotskog, u siromašnoj obitelji u kojoj su otac Filip i majka Marija skrbili i o sinu Tomislavu te kćerima Franki, Mirni i Aniti, Josip se odvažio i dragovoljno krenuo 5. kolovoza 1990. u Zagreb pa postao djelatnik aktivnoga sastava Ministarstva unutarnjih poslova, Jedinice za posebne namjene Rakitje. Sudjelovao je u poslovima osiguranja, a bio i u Pakracu i Petrinji. U ranim jutarnjim satima 31. ožujka kolona vozila s hrvatskim specijalcima, u kojoj je bio i Josip Jović, napadnuta je iz zasjede na cesti nedaleko od hotela na Plitvicama. Na kolonu je otvorena vatra iz okolne šume, a u autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina, no na sreću osigurač nije bio izvučen pa nije eksplodirala. Uslijedili su munjevit izlazak iz vozila, zalijeganje uz cestu, otvaranje vatre na mjestu odakle je pucano te napredovanje po dubokome snijegu koji je bio okovao Plitvice. Jović je bio najistureniji u napadu, pucao je u smjeru pošte. Iako je imao pancirku, pogođen je u nezaštićeni dio tijela. Uza sav trud saniteta i doktora Josipa Husara, mladi je policajac preminuo prije dolaska u bolnicu.

Akcija na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine – u kojoj će se ugasiti tek započeti život Josipa Jovića – bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranje državne ceste D1, koja je spajala sjever i jug zemlje. Kao trajni spomen i sjećanje na prvu žrtvu u Domovinskom ratu, bista Josipa Jovića nastala je u sklopu provedbe projekta "Domovinski rat – Josip Jović" kojim učenici i polaznici Policijske akademije stječu znanja o uzrocima i posljedicama Domovinskog rata te o jedinstvenoj ulozi hrvatske policije u Domovinskom ratu.

Danas će se na mjestu pogibije Josipa Jovića na Plitvicama okupiti državni vrh, članovi Udruga proizašlih iz Domovinskoga rata, aktivni i umirovljeni policijski službenici, pripadnici specijalne i drugih rodova policije, polaznici Policijske škole "Josip Jović", nastavnici i policijski službenici Policijske akademije... Slavit će se Josipovo ime i odati počast njemu i njegovoj žrtvi za samostalnost i slobodu hrvatske države.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije