Nemojte mi slučajno prigovoriti što sam u Rusiji, jer ja jako dobro znam koliko vas je u posljednjih šest mjeseci putovalo u tu državu i sastajalo se s Putinom i njegovim ministrima. A putovali su najviši dužnosnici – premijeri, predsjednici ili ministri – čak 18 EU država, dok se manjina, a među njima je i Hrvatska, držala podalje Putina.
Tako glasi pripremljena obrana šefa Europske komisije Jeana Clauda Junckera koji je anticipirao da će njegovo sudjelovanje na ruskom Međunarodnom ekonomskom forumu, Putinovom Davosu, kako su ga već nazvali, a koje je počeo danas, izazvati kritike u EU. Naime, Junckerov tim vrlo je pažljivo od kraja prošle godine bilježio svaki posjet premijera, predsjednika vlade ili ministra država Europske unije, ali i država skupine G7, toj državi pod ekonomskim sankcijama zbog agresije na Ukrajinu. Lista je spremna, ažurirana i puna detalja kao streljiva za svaki prigovor . No ta je lista, s druge strane, i dokaz da za sankcije Rusiji nedostaje političke volje i konsenzusa unutar EU.
Lista koja je iscurila u medije pokazuje da su zrakoplovi između EU i Rusije prometovali vrlo često. Čak 18 država EU – Luksemburg, Mađarska, Italija, Portugal, Španjolska, Austrija, Finska, Njemačka, Grčka, Francuska, Poljska, Velika Britanija, Irska, Slovenija, Malta, Češka, Bugarska te Slovačka – slalo je visoka izaslanstva u Rusiju, bez obzira na ekonomske sankcije. Hrvatska, kao i Estonija, Litva, Letonija, Nizozemska, Danska, Belgija, Švedska, Norveška i Cipar – nisu.
U Rusiju su odlazili predsjednici Francuske, Finske, Grčke i Austrije te premijeri Luksemburga, Mađarske, Italije i Finske te kancelarka Angela Merkel. Uz njih, većina je država s popisa slala na sastanke s ruskim kolegama svoje ministre poljoprivrede, ali i gospodarstva na razne bilateralne ekonomske forume. Najčešće se putovalo na relaciji Beč – Moskva, pa se i taj podatak poklapa sa sve češćim kritikama Austrije oko sankcija Rusiji i želji da ih se ukine, s čim se slaže i Francuska, a signali te vrste dolaze i iz Njemačke. Neke od država, kao Mađarska i Češka, još su lani odbile nametanje novih sankcija Rusiji.
Hrvatska se u vrijeme koje je Juncker analizirao držala podalje Rusije, no da je promatrao cijelu prošlu godinu mogao je vidjeti da je u veljači 2015. tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak odveo izaslanstvo gospodarstvenika u tu državu. Iz Oreškovićeve Vlade sankcije je prokomentirao ministar vanjskih poslova Miro Kovač koji je u ožujku, nakon sastanka s estonskom ministricom vanjskih poslova Marinom Kaljurand, rekao da nema ukidanja ili ublažavanja sankcija dok Rusija ne ispuni sve uvjete iz sporazuma iz Minska.
No, iako su Amerikanci kritizirali Hrvatsku, Juncker je na popis "ruskih putnika", uz japanskog premijera, dodao i državnog tajnika Johna Kerryja koji se dva puta, u prosincu 2015. i ožujku ove godine, susreo s Putinom i ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovim u Rusiji te dodao kako su se "u posljednjih godinu dana Kerry i Lavrov susreli čak 26 puta".
>> Nakon šesnaest godina Putin otpustio svog prvog čuvara
