Od ove godine u Hrvatskoj Zajednička poljoprivredna politika Europske unije (ZPP) zamjenjuje dosadašnju praksu provođenja poticaja u poljoprivredi. ZPP se sastoji od dva stupa. Prvi stup čine izravna plaćanja i tržišna potpora, a financira se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, dok drugi stup čini politika ruralnog razvoja koja se financira iz Europskog fonda za ruralni razvoj. Za provedbu ZPP-a zadužena je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija). To znači da isplaćuje potporu poljoprivredi i ruralnom razvoju, provodi kontrolu korisničkih zahtjeva i pravilne upotrebe isplaćenih sredstava u dogovorene svrhe.
U 2013. godini korisnici imaju pravo na sljedeće vrste potpora: 1. Pravo na regionalno plaćanje (livade i pašnjaci te ostalo po hektaru), pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve, pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve za razminirano zemljište; 2. Proizvodno vezana plaćanja za krave dojilje, ovce i koze te dopunska premija za ovce i koze; 3. Specifična plaćanja za krave u kontroli mliječnosti; 4. Plaćanje u iznimno osjetljivim sektorima kao što je šećerna repa, ekstra djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače, te 5. Potpore za mjere ruralnog razvoja, tj. za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, ekološku proizvodnju, integriranu proizvodnju, područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.
Da bi korisnik ostvario pravo na potporu u poljoprivredi treba zadovoljiti nekoliko uvjeta: ispuniti elektroničkim putem (AGRONET), ispisati i potpisati Jedinstveni zahtjev za dodjelu prava na plaćanja, imati upisano poljoprivredno gospodarstvo u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, zemljište u ARKOD-u (evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta), a stoku u Jedinstvenom registru domaćih životinja i propisno označenu, te obavljati poljoprivrednu djelatnost u skladu s dobrom poljoprivrednom i okolišnom praksom.
Također, ukoliko se bavi ekološkom ili integriranom proizvodnjom, da bi ostvario pravo na potporu, proizvođač mora biti upisan u Upisnik subjekata o ekološkoj proizvodnji ili Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji. Uglavnom se zahtjev za potporu podnosi u ožujku, travnju i svibnju, međutim najbolje se informirati u regionalnoj Agenciji, te redovito pratiti rokove prijave kao i prava koja se mogu ostvariti. Naime, Hrvatska je ispregovarala prijelazna razdoblja za pojedina prava na potporu, posebne uvjete, isplaćivanja potpore iz nacionalnih sredstava i sl., za što će se u prvim godinama članstva utanačiti administrativna procedura.
Orijentacije radi, može se navesti da će ulaskom u EU hrvatski sektor poljoprivrede imati godišnje pravo na oko 373 milijuna eura za izravna plaćanja iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a iz Europskog fonda za ruralni razvoj još oko 330 milijuna eura. Procjene su da bi Hrvatska mogla vrlo visoko kotirati po iznosu potpore po jednom hektaru na koje će imati pravo od 2014. godine iz proračuna ZPP-a. Zauzeli bismo drugo mjesto od 28 članica s potporom od oko 630 EUR/ha. Za usporedbu, ispred nas je jedino Malta s 1834 EUR/ha, iza nas slijede Slovenija (554 EUR/ha), Grčka 536 (EUR/ha), Italija 512 (EUR/ha), Cipar 507 (EUR/ha) itd. Treba imati na umu da Hrvatska ima pravo i na dodatne isplate iz nacionalnih sredstava i da dogovorena sredstva treba znati iskoristiti.
Činjenica je da trenutno traju burne rasprave u EU između Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća EU (tzv. „trijalog“) oko budućnosti ZPP-a za razdoblje od 2014.-2020. Dobra je vijest da se nazire „blagonaklonost“ novih programa za specifične potrebe svake zemlje članice, potrebe manjih gospodarstava, područja s težim uvjetima gospodarenja, za mlade poljoprivrednike, eko ili integriranu proizvodnju, što je sve ono u čemu Hrvatska mora prepoznati svoju priliku.
