Filipinci, Ukrajinci, Nepalci, Indijci... Na sjeveru Hrvatske širi se krug zemalja iz kojih dolaze strani radnici. Metaloprerađivačke, prerađivačke i građevinske tvrtke ne uspijevaju pronaći dovoljno radnika na domaćem tržištu radne snage, pa ih "uvoze". Već ih je toliko da se pojavio problem s njihovim smještajem. Osim u hotelima, apartmanima i kućama za odmor te sobama u sklopu ugostiteljskih objekata, borave i u privatnim kućama koje im vlasnici iznajmljuju. U donjem Međimurju iznajmljuje se sve više starih i obnovljenih kuća u kojima godinama nitko ne živi. Kuća od 200 kvadrata sa šest soba iznajmljuje se za 3200 kuna mjesečno za četiri osobe. Može ih biti i više, a cijena po osobi je 800 kuna.
- Dobro su nas prihvatili. Ne izlazimo puno, nakon posla idemo u stan i gledamo televiziju. Ponekad odemo do jezera ili u najbliži kafić na kavu - kaže nam Ukrajinac koji je posao pronašao u ugostiteljstvu.
Sobu i troškove dijeli s kolegom. Plaća je dvostruko veća nego u Ukrajini, no plan mu je, otkriva, kad-tad otići u Njemačku. Soba od 15 kvadrata može se u Čakovcu unajmiti za oko 800 kuna mjesečno, a stan od 40 kvadrata za 2600 kuna. Veći broj stranaca radi u metaloprerađivačkim tvrtkama u međimurskom Donjem Kraljevcu, te u gospodarskim zonama u okolici Varaždina. U tvrtki Međimurje graditeljstvo zapošljavaju radnike s Kosova te iz BiH i Ukrajine.
- Mlađe domaće radne snage na tržištu gotovo da i nema, pogotovo u baznim strukama kao što su zidar, tesar i armirač. Ta zanimanja jednostavno izumiru na ovom području - kaže direktor Goran Knežević.
Građevinarske tvrtke dovijaju se kako nakon odlaska radnika u mirovinu pronaći nove. Ove godine izdano je gotovo 57.000 dozvola strancima za rad i boravak u Hrvatskoj. U Varaždinskoj županiji otvoreno je i pitanje treba li za strane radnike otvoriti inkluzivni centar.
- Mijenja se struktura grada i županije. Doselilo se oko 4000 stranaca, prvenstveno iz Azije. Postoji li plan za neki centar inkluzivnosti, da se ti ljudi uključe u društvo? - upitao je na sjednici Skupštine Varaždinske županije vijećnik Mario Lešina.
Župan Anđelko Stričak rekao je da bi bez stranih radnika gospodarstvo teže funkcioniralo, te da treba voditi brigu i o strancima koji tu žive i rade.
- Siguran sam da su naši Hrvati koji su odlazili u svijet dolazili i u sredine koja nisu uvijek bile gostoljubive - kazao je župan i pozvao vijećnike da se uključe u rješenje problema kako strane radnike integrirati u društvo i pomoći im da se dobro osjećaju daleko od svojih obitelji.
Prema podacima koje je prikupio Stričak, na području Varaždinske županije na privremenom boravku nalazi se 2414 državljana trećih zemalja. Najviše ih je Bosne i Hercegovine, 825, iz Srbije 649, Nepala 414, Filipina 91, Ukrajine 89, Indije 70, Kosova 76, Sjeverne Makedonije 64, Brazila 36, Kirgistana 17, po devetero ih je iz Rusije i Šri Lanke, šestero iz Vijetnama...
U susjednoj Podravini, kod Križevaca, podignuto je cijelo naselje za smještaj nekoliko stotina radnika turske tvrtke Cengiz Insaat, koji rade na željezničkoj pruzi od Križevaca do Koprivnice i dalje do granice s Mađarskom. Domaćini su im tiskali i turističke letke na turskom jeziku kako bi im boravak bio što ugodniji.
Pogledajte i ovaj video - Ova zemlja je skratila radno vrijeme na 25 sati tjedno, a plaće su ostale iste
Kako strani radnici žive u Hrvatskoj: Sobe dijele s kolegama, a nakon posla rijetko kad gdje idu. = žive isto kao i naši bauštelci u Njemačkoj, štede za svoju obitelj kod kuće. I čemu se čudite?