Talijanska državljanka Barbara De Faveri osnovala je 2017. godine u Rijeci tvrtku Keep Metal. Iste godine i na istoj adresi tvrtku LD Metal osnovao je i Barbarin sunarodnjak Gianluigi Arringhi. Osim adrese i zemlje porijekla, tvrtkama je zajedničko da nemaju zaposlenih, godinama nisu imale nikakav prihod, nisu podnosile poslovna izvješća i da se nalaze na „listi srama“ najvećih dužnika Porezne uprave. Keep Metal ostao je državi na ime poreza dužan 60,7 milijuna kuna, a LD Metal 43,8 milijuna kuna.
Kada bi te dvije tvrtke predstavljale izdvojeni eksces, to ne bi bio veći problem. Međutim, kako je nedavno zapazio novinar 24sata Ivan Pandžić, na listi poreznih dužnika samo na prvoj stranici nalazi se desetak tvrtki sa sličnim obrascem i s ukupnim dugom državi od gotovo 350 milijuna kuna. Sve te fantomske tvrtke sada su ili u stečajnom postupku ili pred likvidacijom, a kako nemaju nikakve imovine država im doslovno može staviti soli na rep.
Dug koji im je odrezala Porezna uprava upućuje na zaključak da su odradili jako mali broj financijskih transakcija, ali u povećem iznosu. Tako je gospodin Arringhi, ili netko u njegovo ime, samo na ime poreza na dobit ostao dužan državi više od 15 milijuna kuna. Hrvatska se ulaskom u Europsku uniju obvezala pooštriti regulativu u svrhu sprečavanja pranja novca. Na razini financijskog sustava takva pravila donosi Hrvatska narodna banka, koja ujedno i kontrolira kompletan bankarski sustav. HNB je dosad izrekao 13 kazni zbog pranja novca, od kojih je ukupno najviše platio OTP.
Međutim, najveću dosad izrečenu kaznu – 22 milijuna kuna – platit će Zagrebačka banka, koja je ovaj tjedan dobila po prstima zbog niza propusta u sprečavanju pranja novca. Među ostalim, Zabi je kazna izrečena zbog neprijavljivanja nadležnim državnim institucijama više od tisuću transakcija talijanskih državljana s jednim ili više punomoćnika. Banka je kriva, kažu državni inspektori, jer je aplikacija upozoravala na sve sporne transakcije, ali banka to ipak nije prijavila Uredu za sprečavanje pranja novca. Nakon svega, nije pretjerano zapitati se zašto Talijani, Poljaci i Mađari to mogu raditi kod nas, a ne mogu u svojim matičnim državama
Zar je tako velika rupa u proračunu? Agrokor dva desetljeća nije plaćao dobavljače, već im je nakon 180 dana nudio kompenzacije u neupotrebljivoj robi. Pevec i ostali isto tako. Niti riječi protiv Agrokora nisam pročitao 20 godina sve dok je plaćao oglase u Jutarnjem, Večernjem, HRT-u, 24 sata....