Marija Lenardić danas ne bi primala mirovinu da joj u tome nije pomogla općina. Marija je tek jedna od desetak umirovljenika iz podravskoga sela Molvi kojima je općina kupila pravo na mirovinu.
- Mirovinskom fondu ostala sam dužna 17.000 kuna jer sam jedva preživljavala i nisam imala novca uplaćivati mirovinsko osiguranje. Da mi općina nije namirila dug, nikada ne bih dobila penziju. Od čega bih živjela, ne znam. Sada joj to pomalo vraćam - ispričala je novopečena umirovljenica iz Molvi.
Kamata kolika i renta
Broj umirovljenika u Molvama povećao se ove godine za desetak ljudi, od kojih neki nikada ne bi stekli mirovinu da im u tome nije pomogla općina otkušivši im staž. Problem raširen među mahom starijim stanovnicima koji se bave poljoprivredom jest da godinama nisu uplaćivali doprinose za mirovinsko osiguranje pa im se nagomilalo i dvadesetak i više tisuća kuna duga.
Općinske vlasti takav potez prema starijima smatraju posve opravdanima.
- Kome bismo pomogli ako ne svojim ljudima. Želimo im stvoriti uvjete za što uspješnije gospodarenje, ali im i pomoći da bolje žive. Pomažemo svima da dobiju mirovinu, posebno staračkim kućanstvima jer su najugroženija - objašnjava Ivan Kolar, načelnik općine koja se s prosječnim primanjima od 6980 kuna svrstala među najbogatije u Hrvatskoj.
- Razlog tome je činjenica da su u Podravini na vrijeme shvatili da su staje isto što i obrtničke radionice i tvornice pa više poticajnoga novca daju seljacima nego poduzetnicima. Za svaki kredit unaprijed znamo da će se vratiti u općinsku blagajnu - objašnjava kreator takve politike načelnik općine i saborski zastupnik HSS-a Ivan Kolar.
Godišnji proračun koji doseže gotovo 20 milijuna kuna za općinu od 2600 stanovnika otvara mogućnost da se pomogne svima. Pogotovo zato što se, tvrde Molvarci, nisu ponašali kao pijani milijunaši, a i jasno im je da renta od dvadesetak naftno-plinskih bušotina koje okružuju selo neće pritjecati dovijeka.
- Ulaganje novca u kredite donosi nam godišnji prihod od desetak milijuna kuna, gotovo koliko i renta. Planiramo sagraditi još puno toga što će dugoročno služiti našim ljudima, donositi prihode i puniti proračun.
Problem stiže iz Koprivnice - potokom
Molvarci si očito mnogo toga mogu priuštiti, ali nikako da se riješe potoka Bistre, jednog od najvećih ekoloških onečistača ovoga dijela Hrvatske. Jer, kažu, ključ rješenja je u rukama Koprivničana, odakle Bistrom i stiže otpad do hrvatskoga Kuvajta! Ono o čemu općinari trenutačno razmišljaju jest kako zbrinuti sedamdesetak radnika koji bi ubrzo mogli ostati bez posla.
Tvornice bi u Molvama, smatraju u općini, donijele samo nevolje i nezaposlene radnike, pa i ne razmišljaju o ulaganjima općinskoga novca u njih. Da je politika pomoći seoskim kućanstvima više nego uspješna, pokazuju mala gospodarstva u koja su neki uložili i više od milijun kuna. Grade se staje, kupuje rasplodna stoka... U nedostatku radne snage zapošljavaju ljude iz Novigrada Podravskog, Hlebina i Virja.
- U selu nikada ni pedalj zemlje nije bio zapušten ili neobrađen, a potražnja za obradivim površinama je tolika da već deset godina nema slobodne zemlje. Kupujemo je po okolnim selima, a ja sam kod Novigrada Podravskoga kupio petnaestak jutara oranica - objašnjava Stjepan Kokša, čije se imanje danas prostire na gotovo četrdesetak jutara. Za kupnju zemlje podigao je kredit, a vjeruje u uspjeh investicije jer su u kućanstvu i dvojica njegovih sinova koji se bave uzgojem mliječne i rasplodne stoke.
Jovo Rojčević
