Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 88
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
29.12.2022. u 10:53

Milodar je naš dar za našu Crkvu. Po današnjim crkvenim zakonima, iz toga se novca izdržava isključivo crkva kao objekt i djelomično crkveni službenici

Približavanje zamjene kuna eurom nije moglo, dakako, mimoići ni Crkvu. Tako je u nizu kunsko-eurskih kalkulatora na društvenim mrežama objavljen i "Progressusov vodič za milostinju", autora satirične stranice "Progressus ad infinitum", koja se profinjenim smislom za humor bavi našim vjerskim zbivanjima. Tako će prema njihovu "tečajnom kalkulatoru" milodar od pet kuna biti zamijenjen onim od 0,66 eura, onaj od 10 kuna s 1,33 eura, a onaj od 20 kuna onim od 2,65 eura. Dok će lemozina od 50 ili 100 kuna iznositi 6,64 tj. 13,27 eura. Bit će to vrlo zanimljivo promatrati, osobito onima koji redovito pomažu prikupljanju milodara tijekom misnoga slavlja jer teško da će netko tko je dosad davao simboličnih 10 ili 20 kuna brojiti u cent 1,33 ili 2,65 eura. Naprosto će se morati početi zaokruživati. Zacijelo naviše. Pa "Progressusov vodič za milostinju" osim šaljiva pristupa ovoj temi otvara i njezinu drugu stranu, tj. stranu ljudske naravi, koja često zna biti stisnuta onda kada bi trebala biti otvorena. I to se baš moglo vidjeti u slučaju lemozine, kada su se platnene vrećice ili košarice punile zadnjim sitnišem iz džepa, tek toliko da se nešto ubaci. No sada, kada dođe euro i taj će sitniš okrupnjeti u odnosu žute lipe i bijele kovanice kuna.

Nakon potpisivanja tzv. gospodarskog ugovora između Vatikana i Hrvatske, kojim se Katolička crkva, kao i ostale vjerske zajednice, počela financirati novcem iz proračuna, generalno je pao opseg milodara u Crkvi. Tome je pridonijela i fama, tj. neistina da su svećenici na proračunskoj plaći i da dobivaju plaću od države pa su neki vjernici to shvatili da više ne moraju financijski pomagati svoju Crkvu. Jer, eto, svećenici su na državnim jaslama pa im ne treba pomagati. Dakako, tome su na poseban način pridonijeli i mnogi investicijski i građevinski zahvati same Crkve, pa su i oni koji su bili ravnodušni oko toga, zaključili kako Crkva više ne treba njihovu financijsku pomoć. Što je, dakako, posve pogrešno. Pa su se i neki biskupi znali angažirati objašnjavajući ne samo kako svećenici nisu na državnim jaslama nego da je jedna od vjerničkih dužnosti materijalno pomagati Crkvu. Odnosno podsjećali su na vrijeme komunizma, kada je Crkvi bila oduzeta imovina i kada je živjela isključivo od milodara vjernika i pomoći biskupija sa Zapada.

"Poznati su vrlo strogi propisi Staroga zavjeta po kojima je svaki vjernik u savjesti bio vezan davati desetinu od svih svojih dobara kao svoj dar zahvale Bogu, a iz toga su se uzdržavali Hram, svećenici i pomagali siromasi. Od te obveze nije bivao oslobođen nitko. I siromah je prema svojim mogućnostima davao svoju desetinu", objasnili su prije nekoliko godina u Zvoniku, katoličkom listu Subotičke biskupije, dodajući kako je to danas liturgijski čin kojim vjernici "djelotvornom ljubavlju sudjeluju u prikazanju darova namijenjenih za Crkvu i za siromašnu braću i sestre".

"Darovi za prikazanje su, dakle, liturgijski znakovi. Oni su znakovi kršćanske solidarnosti i ljubavi. Ako nas u savjesti veže ljubiti ne 'riječju i jezikom' nego 'djelom i istinom', onda se i ovaj znak mora svrstati u te kategorije – kategorije djelotvorne ljubavi", navodi Zvonik i upućuje na žrtveni karakter mise, a ta je žrtva uvijek prinos i prikaz, tj. svojevrsno odreknuće te da je taj znak "žrtvovanja" materijalnih dobara postao i znak sudjelovanja kod žrtvenog karaktera svete mise.

"Dakle, to nije skupljanje 'sitniša' nego vjerski čin aktivnog sudjelovanja u misi gdje je norma darivanja isključivo savjest. Mi dakle prinosimo dar po savjesti prema svojim mogućnostima. To ne znači sakralizirati novac, nego prikazati žrtvu koja nas 'stoji'. Način na koji se to danas čini je skoro isključivo prinošenje u novcu. Rijetko je to u naravi. Razlozi su, jasno, pastoralni. Međutim, obveza ovakvoga sudjelovanja nas ne ispričava jednostavno. Taj novac je naš dar za našu Crkvu. Po današnjim crkvenim zakonima, iz toga se novca izdržava isključivo crkva kao objekt i djelomično crkveni službenici", objasnili su u Zvoniku i ovo će nam pomoći i kod uvođenja eura u milodar, pa vjernici neće trebati nositi tečajni kalkulator na misu. Odnosno, biti kao onaj stari škrtac koji je zabunom umjesto deset kuna ubacio 100 kuna u košaricu s milodarima, pa svake sljedeće nedjelje kad bi došla do njega, on bi dizao ruku u zrak i viknuo: "Preplata!"

VIDEO Ovo su važne stvari koje nas čekaju u 2023., posebno pravilo vrijedit će za bankomate do travnja

Ključne riječi

Komentara 1

UL
ulica
15:08 29.12.2022.

najbolje da pitamo vidjelice iz međugorja što kaže gospa za euro ? je li joj euro mrska valuta ? je li grijeh ostaviti fratrima u međugorju poneki euro ? je li bolje fratrima u međugorju ostaviti poneki euro ili poneku hrvatsku kunu ?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije