Prošli je tjedan podtajnik talijanske vlade Luca Lotti potpisao dekret o osnivanju izvanrednog fonda za trogodišnju potporu novinskog izdavaštva, a taj inovativni projekt osigurat će 120 milijuna eura, između ostalog i kao potporu novom zapošljavanju.
Predviđene su porezne olakšice do 100 posto za idućih 36 mjeseci pri zapošljavanju mladih novinara na neodređeno vrijeme, te do 50 posto olakšica za zapošljavanje na određeno vrijeme, pri čemu najmanje 20 posto tih novinara mora biti primljeno na stalni posao.
Svi pomažu medijima
I druge europske zemlje pomažu medijima. U Francuskoj država godišnje putem potpora i poreznih olakšica daje za medije 800 milijuna eura - izravne i neizravne potpore novinama i internetskim medijima iznose oko 75 kuna po stanovniku. Uveden je poseban PDV od 2,1 posto koji uživaju časopisi koji se bave vijestima od općeg interesa, moraju biti redovito objavljivani, a reklamama i oglasima ne smije biti ispunjeno više od trećine prostora.
U Hrvatskoj je 2007. godine novinskim izdavačima PDV snižen sa 22 posto na 10 posto, a tadašnji je ministar financija rekao da će ta mjera koštati državni proračun 300 milijuna kuna godišnje. Već dogodine počela je ekonomska kriza, pa ta mjera više nije bila dovoljna. Zato je aktualna Vlada lani predložila Saboru smanjenje međustope PDV-a dnevnim novinama s deset na pet posto, dovodeći pritom u neravnopravan položaj tjednike koji plaćaju međustopu, u međuvremenu podignutu s 10 na 13 posto. Hrvatska se tako pridružila skupini od deset zemalja članica EU koje na dnevne novine primjenjuju poreznu stopu od pet posto ili nižu. U još deset zemalja na novine se primjenjuje porezna stopa ispod deset posto, dok sedam zemalja ima višu stopu. Nulta stopa primjenjuje se na sve novine u Velikoj Britaniji, kao i na one u Belgiji i Danskoj. Kako pomoći novinskim nakladnicima - manjom stopom PDV-a ili osnivanjem fonda, čemu su skloni Talijani?
"Talijanski je model bolji"
– Talijanski je model bolji, jer davanje novca iz fonda možete uvjetovati, primjerice, zapošljavanjem novinara na neodređeno – smatra Mato Brautović, docent na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku.
– Dosadašnjim smanjenjem PDV-a, kao što smo se uvjerili, profitirali su uglavnom nakladnici, i mnogima je to bila nagrada za podržavanje vladine politike. Pomoći treba sustavno i transparentno, i to svim medijima, a ne samo nekim izdavačkim kućama kao dosad. Ako vlada daje novac za gradnju bazena i mijenja zakone zbog golfa, onda mora pomoći i medijima, čija je uloga puno šira od ekonomske – zaključio je Brautović.
Neravnopravan položaj
Donekle sličan komentar dobili smo i u Ministarstvu kulture. “Neizravne potpore, u obliku snižene stope PDV-a, do sada se nisu pokazale dostatnim rješenjem za krizu u medijima. Novinari se s pravom pitaju kamo odlazi onih 131,5 milijuna kuna godišnje kolika je vrijednost neizravne državne potpore dnevnim novinama u Hrvatskoj.
Različite stope PDV-a na dnevni i ostali tisak dovele su tjednike i ostalu periodiku u neravnopravan položaj, a jasno je da porezne olakšice na krizu internetskih informativnih medija nemaju efekta. Ministarstvo kulture u svojim je materijalima za raspravu o medijskoj politici identificiralo nekoliko modela izravnih potpora novinarstvu. Oni uključuju osnivanje neke vrste fonda za pluralizam tiskanih i internetskih informativnih medija ili, na primjer, subvencioniranje do 50 posto novinarskih plaća. Koji će model eventualno biti upotrijebljen ovisit će o ishodu javne rasprave o medijskoj politici RH za razdoblje od 2015. do 2020.”, rečeno nam je u Ministarstvu kulture.
>>Uspjeli smo jer smo čitateljima počeli nuditi više nego drugi mediji
>>Bivši glavni urednici na proslavi 55. rođendana Večernjeg lista
Ja znam kako Vlada u Hrvatskoj spašava EPH i Index. Oprašta ili im ne naplaćuje porezne dugove a onda ono što im manjka u proračunu nastoje namiriti na tržnicama ganjajući bakice što prodaju zelen za juhu.