U VL inicijativi o zapošljavanju na crno, pitali smo vas kako riješiti problem ilegalnog zapošljavanja i kršenja radničkih prava. Pitali smo vas kako stati na kraj zapošljavanju bez prijave, prikrivenom radnom odnosu i kršenju Zakona o radu.
O tom smo problemu razgovarali s prof. dr. sc. Željkom Potočnjakom, sveučilišnim profesorom na katedri za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i jednim od autora prvoga Zakona o radu kojeg je Hrvatska donijela 1995. godine.
– Rad na crno (koji se danas u Europi uglavnom označava manje negativnim terminom „neregistrirani rad“) ne treba sprečavati samo kažnjavanjem nego i stvaranjem uvjeta i poticanjem svih subjekata tržišta rada na registriranje svih radnih aktivnosti. Kažnjavanje treba biti krajnja, a ne jedina mjera, poručuje Potočnjak.
Neisplata minimalne plaće
Inspekcija rada ove je godine provela ukupno 2914 nadzora, a inspektori su utvrdili 1071 prekršaj, podnijeli 511 optužnih prijedloga, izdali 21 prekršajni nalog i 22 obvezna prekršajna naloga te izrekli 14 kazni na mjestu počinjenja prekršaja.
Najveći broj utvrđenih prekršaja odnosio se na neisplatu minimalne plaće u propisanom roku i to za 1386 radnika te 529 prekršaja zbog neuručenja radnicima obračuna dugovane, a neisplaćene plaće, kao ovršene isprave. Ove godine doneseno je i 59 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti zbog neprijavljivanja radnika na mirovinsko osiguranje, i to najviše u djelatnostima ugostiteljstva i građevinarstva.
Potočnjak ističe kako je nužno legalizirati brojne povremene i privremena oblike rada koji su danas najznačajniji oblik neregistriranog rada.
– Vlada je počela s donošenjem zakona koji bi uredio te djelatnosti, ali je vrlo brzo odustala. Takvi oblici rada su potrebni i bolje ih je urediti nego ostaviti u zoni nelegalnog. Važno je ukinuti ili značajno smanjiti poreze i doprinose na takve oblike rada te tako potaknuti sve subjekte da registriraju svoje djelatnosti. Mislim da daleko veće značenje trebaju dobiti mjere za poticanje registracije takvih oblika rada umjesto visokih kazni kojima se nastoji ljude odvratiti od tog oblika rada. Uz ovakvu nezaposlenost, kakvu sada imamo u Hrvatskoj, nije problem u tome što ljudi rade, pa ih zato treba kažnjavati, već u tome što nemaju posla. Sve mjere treba procjenjivati sa stajališta kako one pridonose rješavanju nezaposlenosti kao najvećeg gospodarskog i socijalnog problema, kaže Potočnjak.
Kažnjavanje treba biti krajnja, a ne jedina mjera
Kako bi zaustavili zapošljavanje 'na crno' Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja pokrenulo je i besplatni telefon na koji se mogu prijaviti sva kršenja prava radnika i rad na crno, a ministar Mirando Mrsić obećao je da će inspekcija provjeravati sve prijave.
U samo dva tjedna zaprimljeno je ukupno 3528 poruka, a iz Ministarstva poručuju kako je dosad preslušano oko 50% zaprimljenih prijava.
– Od dosad preslušanih poruka, samo 280 poruka sadržava sve podatke prema kojima se može obaviti inspekcijski nadzor iz nadležnosti inspekcijskih tijela, poručuju iz ministarstva.
Problem u zakonskom okviru
Najviše pritužbi, njih 220 odnosi se na nezakonito zapošljavanje radnika i na neisplatu plaća, a njih 60 odnosilo se na ilegalno obavljanje djelatnosti.
Potočnjak smatra kako je besplatan telefon dobra ideja te da inspekcija rada korektno obavlja svoj posao, no problem je zakonskom okviru koji nije ni razvojan ni poticajan.
– Kazne za poslodavce u Hrvatskoj iznimno su visoke te u nekim slučajevima prelaze i 100.000 kuna. U nekim slučajevima poslodavce se prisiljava da se visokim novčanim iznosima „iskupe“ prije nastavka rada koji im je zabranjen. Mislim da poslodavce ne treba zastrašivati jer bez njih nema ni radnih mjesta na kojima bi se radnici zapošljavali. Kod nas treba razvijati poduzetničku klimu, koja pretpostavlja određenu mjeru slobode, a to se ne može postići zastrašivanjem. Nejasni propisi, njihovo često mijenjanje i visoka opterećenja porezima i doprinosima ne potiču zapošljavanje, kaže Potočnjak.
Prema njegovim riječima, djelatnost inspekcije rada trebala bi biti preventivna jer visoke kazne za poslodavce često znače njihovu ekonomsku propast, a onda i gubitak radnih mjesta za radnike.
>> Milanović i Grčić otkrili otkud novac za zapošljavanje mladih
>> 'Fondovi Europske unije ne mogu biti jedini spas mladima'
>> Mrsić uveo besplatan telefon za rad 'na crno': Država izgubila više od 40 milijardi doprinosa
"Kako zaustaviti rad na crno?" . . . . . . . . . Povećati broj radnih mjesta na bijelo. ;-)