U zemlji s više od 10 tisuća propisa, u kojoj je gotovo sve što radimo regulirano, znati točno svoja prava, što se smije i može, a što ne smije i ne može, gotovo je nemoguće. I pravnici s time imaju problema, posebno zato što se regulativa kontinuirano i brzo mijenja. No, zahvaljujući četveročlanom timu, dvoje pravnika i dvojici IT stručnjaka, snalaženje u toj "šumi" postalo je jednostavno i prohodno. Tim koji je svoj startup nazvao Ulpian, po velikom rimskom pravniku, iskoristio je razvoj umjetne inteligencije da bi stvorio alat koji na vrlo jednostavan način, na načelu pitanja i odgovora, pretražuje pravne izvore. "Ulpian je kalkulator za pravnike", kaže Ozren Kobsa, odvjetnik i suosnivač Ulpiana.
Istraživanje izvora
– Nitko više ne koristi logaritamske tablice ili ručno ne računa faktorijele, već se koristi strojem koji u milisekundi daje točan rezultat. Na isti način, Ulpian može biti 'kalkulator' za pravnike, alat koji im omogućuje da budu brži, precizniji i učinkovitiji u svom poslu – ističe.
Posebno je ovo važno kada se zna da pravnici najviše vremena troše na pravno istraživanje i provjeravanje izvora. Da biste bili dobri u pravnoj struci, objašnjava Kobsa, važna je pravna logika, kreativnost u zaključivanju i razmišljanje izvan okvira. Za to je pak važno dobro poznavanje zakona i podzakonskih akata, i to ne samo na nacionalnoj, već i na europskoj razini. Upravo u ovom, repetitivnom dijelu posla koji troši tisuće sati, ključan je Ulpian. On nikako nije zamjena za odvjetnika ni pravni savjetnik, ali će loše odvjetnike vjerojatno zamijeniti, kaže Kobsa. Ulpian je službeno na tržištu od srpnja ove godine, a da ima ogroman potencijal govori činjenica da se na mjesečnu pretplatu odlučilo više od 70 posto entiteta koji su ga testirali.
Velik i važan put prošao je startup čiji su se osnivači tek ujesen prošle godine prvi put sastali na kavi da bi već na ljeto ove godine imali prve pretplatnike. Sve je počelo kada je Kobsa ideju koja se dugo kuhala u njegovoj glavi prokomentirao sa Sandrom Ćatović Stručić, također pravnicom s kojom je nekada radio. Brzo su shvatili da i ona razmišlja vrlo slično o rješenju za problem koji su smatrali problematičnim. No njihovu je ideju netko trebao provesti u djelo. Poznanstvima, za što je bila ključna Kobsina pozadina i obrazovanje u zagrebačkoj gimnaziji MIOC-u, ubrzo su došli do dvojice vrhunskih domaćih stručnjaka za umjetnu inteligenciju i obradu prirodnog jezika – Mateja Gjurkovića i Filipa Boltužića. Obojica su doktori znanosti s FER-a s iskustvom rada za međunarodne telekom operatore i Amazon. "Kliknuli smo u milisekundi", kaže Kobsa, dodajući da su kompaniju osnovali u siječnju ove godine.
Suosnivač Ulpiana ističe da im je tehnički najteži dio bio pripremiti i složiti bazu podataka posebno zato što su htjeli da njihov alat razumije laički jezik i povezuje različite pravne izvore. Intenzivno je bilo i testiranje tržišta koje je bilo ključno u određivanju smjera u kojem žele razvijati Ulpian. Danas se putem ovog alata jednostavnim upitom može dobiti odgovor na bilo koji pravni problem ili nedoumicu. Ako određenu kompaniju, primjerice, zanima ima li pravo na prijeboj troškova od općine za gradnju pristupne ceste koja mu je potrebna da bi izgradio pogon, dobit će jasno i jednostavno objašnjenje je li to zakonski moguće ili nije. Usto, sve je potkrijepljeno izvorima.
Širenje na europske države
Iako bi njegova primjena baš svima dobro došla, alat je najviše usmjeren na korporativne pravnike, koji često moraju brzo rješavati složena pravna pitanja iz područja s kojima se možda i ne susreću svakodnevno – od pitanja usklađenosti, GDPR-a, ESG-a, prava radnika do statusnih promjena, odnosa s dobavljačima, naknada šteta, javne nabave... "Upravo smo na takve in-house pravnike mislili kada smo razvijali Ulpian, iako je primjenjiv i za druge tipove pravnika", objašnjava Kobsa.
Osim što rade na poboljšanju performansi Ulpiana ubacivanjem sudske prakse zbog čega bi slika prava koja se dobiva ovim alatom trebala biti kompletnija, rade i na novom korisničkom sučelju. Najesen planiraju krenuti i u pregovore s investitorima. Cilj im je proširiti se i na druga tržišta. Već su krenuli s implementacijom jurisdikcije još jedne europske države, a do kraja godine trebali bi biti na tržištu Austrije, Njemačke i Poljske.
