Povećanje ključne bankarske kamatne stope u Americi, koja je od ovog tjedna od 1,50 do 1,75 posto, automatski se prelilo i na cijenu kredita. Kamate na hipotekarne kredite, ugovorene na 30 godina, skočile su na 6,2 posto, a financijaši očekuju njihov daljnji rast.
Samim time očekuju se i ozbiljni potresi na tržištu nekretnina gdje su od početka pandemije cijene stanova i kuća porasle vrtoglavih 38 posto. Zapadna Europa pažljivo prati što se proteklih dana i tjedana događa u Americi jer se pretpostavlja da će, s određenom odgodom, isti procesi doći i do Europe. Europska središnja banka planira u srpnju kamatnu stopu dići na 0,25 posto, a od rujna se očekuje novo povećanje do 0,75 posto.
To bi već moglo značiti da od iduće godine i domaći dužnici trebaju računati da će im više novca odlaziti na otplatu mjesečnih rata kredita. Hrvatski građani trenutačno duguju oko 156 milijardi kuna, od čega je 69 milijardi kuna stambenih kredita, oko šest milijardi kuna minusa, a ostalo su potrošački krediti. Vjeruje se da su rizici kod potrošačkih kredita nešto manji jer se oni ipak uzimaju na kraći rok.
Vezanih uz euribor 18 posto
Među prvima su u Hrvatskoj poskupjeli krediti vezani uz euribor, a takvih je, prema podacima središnje banke, 18 posto. Premda je euribor i dalje u negativnoj zoni, vrijednost mu je u proteklih šest mjeseci porasla oko pola postotnog poena – na 0,068 posto – pa će i cijena takvih kredita porasti za sličan postotak. Svaka banka ima svoje intervale poskupljenja koji se provode jednom ili dva puta u godini. Prva je takvo povećanje objavila Erste banka koja ističe da je 26% njezinih stambenih kredita odobreno uz fiksnu kamatnu stopu, 26% uz kombiniranu, no najviše stambenih kredita – 48% – ima promjenjivu kamatnu stopu.
Dakle, svaki drugi klijent pri uzimanju kredita odlučio se za tada jeftiniju varijantu s promjenjivom kamatom u nadi da će razdoblje jeftinog novca potrajati. No ono ipak ove godine završava. Hrvatska narodna banka ističe da je do prije deset godina 90 posto kredita imalo promjenjive kamatne stope, a samo 10 posto fiksne, da bi danas udio kredita s fiksnim kamatama ipak narastao na 37 posto. Još oko 25 posto kredita ima kombinaciju promjenjive kamate i kamate fiksirane na nekoliko godina.
Preostalih 38 posto kredita ima promjenjive kamate. Sve su banke otvorene za mogućnost prelaska s promjenjive na inače nešto višu fiksnu kamatu, za što treba platiti javnog bilježnika i cijenu nove solemnizacije kredita.
Kako izgleda prvo ovogodišnje poskupljenje, može se vidjeti na primjeru Erste banke. Kredit odobren 2007. godine, na iznos od 75.000 eura i 25 godina, imao je prije poskupljenja kamatu 2,965 posto i ratu od 371,63 eura. Nakon poskupljenja rata je skočila na 379,24 eura, a kamata na 3,433 posto. Za osam eura viša rata zvuči podnošljivo da nema ovog američkog iskustva i brzog skoka kamata na razine od preko 5 ili 6 posto, kakve smo i sami imali do prije nekoliko godina. Inače, spomenuti je kredit u otplati još oko deset godina i za otplatu je ostalo 37.400 eura.
Novi povoljniji od starih
Nova su zaduženja proteklih godina bila povoljnija od cijene starijih kreditnih partija, pogotovo ako su uzeti u sklopu državnog programa subvencioniranja kamatnih stopa. Pokazalo se da je oko polovine novih stambenih kredita uzeto uz omjer troška otplate i dohotka viši od 40 posto. Ta bi činjenica, pribojavaju se u središnjoj banci, mogla biti problem za subvencionirane klijente nakon što im istekne razdoblje subvencija i dođu u poziciju da sami moraju otplaćivati cijeli kredit, a već smo dobili prvu takvu generaciju dužnika.
– Stagnacija i eventualni pad realnih dohodaka kućanstava mogli bi smanjiti sposobnost urednog servisiranja duga. Dodatno, započeta normalizacija monetarne politike postupno će povećavati kamatne stope na kredite odobrene uz promjenjive kamatne stope. Ipak, taj bi rizik trebalo donekle ublažiti smanjenje premije za rizik države i regulatornog troška za banke povezano s ulaskom u europodručje, naglasili su u središnjoj banci.
