Dolaskom zime i padom temperature mora, mlade želve napuštaju sjeverni Jadran, no kamo točno odlaze još nije poznato. Da bi odgovorili na ovo pitanje, tim hrvatskih i slovenskih znanstvenika uključenih u međunarodni projekt NETCET – Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu (www.netcet. org) pustit će sutra četiri glavate želve obilježene satelitskim odašiljačima u 12 sati u more kod savudrijskog svjetionika.
Puštene želve će se, ističe NETCET, tako pridružiti skupini od šest želvi koje su sa satelitskim odašiljačima već puštene tijekom ljeta u slovenskim vodama, a u planu je postavljanje odašiljača na još deset kornjača. Osim slanja informacija o trenutnoj lokaciji, svaki je satelitski odašiljač opremljen senzorima koji bilježe dubine te profile zarona želvi i temperaturu mora, pa će stoga prikupljeni podaci po prvi puta dat trodimenzionalni uvid u način na koji glavate želve koriste staništa Jadrana.
Uz identifikaciju područja zimovanja, ovo će istraživanje dati odgovor i na još jedno zanimljivo pitanje: vraćaju li se po završetku zimskog perioda mlade životinje natrag u svoja ljetna staništa u sjevernom Jadranu? U provođenju ovog istraživanja znanstvenici iz slovenskog Instituta za bioraznolikost Sveučilišta na Primorskem, Instituta Plavi svijet iz Velog Lošinja, Morskog obrazovnog centra Pula te Državnog zavoda za zaštitu prirode usko surađuju s hrvatskim i slovenskim ribarima, u čijim se mrežama kao slučajni ulov često nađu morske kornjače.
DZZP je u okviru nacionalnog Sustava za dojavu i praćenje izradio Protokol za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja gdje svaki nalaznik putem poziva službi 112 može dojaviti slučajan ulov, pronalazak ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke. Upravo su tako ulovljene želve u sklopu projekta NETCET korištene za satelitsko praćenje. Podaci prikupljeni ovim istraživanjem pomoći će u boljem razumijevanju kompleksne biologije glavate želve u Jadranu te omogućiti njenu bolju i učinkovitiju zaštitu.
To je i jedan od glavnih ciljeva međunarodnog projekta NETCET, kojeg u visini od 2,7 milijuna eura sufinancira Europska unija kroz IPA Jadranski program prekogranične suradnje, a u kojem, uz partnere iz Hrvatske i Slovenije, sudjeluju i institucije iz Italije, Crne Gore i Albanije. Kao iznimno migratorni organizmi, koji ne poznaju nacionalne granice, morske kornjače i drugi velikim morskim kralješnjacima (dupini, kitovi, morski psi itd), zajednička su prirodna baština i zajednička odgovornost svih zemalja koje dijele Jadran. Stoga je međunarodna suradnja i zajednički rad od ključnog značaja u planiranju učinkovitih i dugoročnih strategija njihovog očuvanja.
Koordinator puštanja glavatih želvi je Morski obrazovni centar Pula, a svi koji imaju neka pitanja oko lokacije ili organizacije događanja mogu se obratiti gđi. Karin Gobić Medica na telefon 091-1381414.
>>Slabovidna kornjača Rošpo dobila novi dom na Brijunima
>>Bura izbacila oko pola tone ribe, ribari spasili glavatu želvu
