Prednje dvorište je nešto što pokazujem susjedima i prolaznicima – lijepo je uređeno, trava je uvijek pokošena, cvijeće posađeno, a ograda uređena. Sve je reprezentativno i savršeno zato što je to slika koju vlasnik kuće želi imati prema vani. Stražnje dvorište je druga priča. To je privatni prostor u kojem se vlasnik želi ponašati onako kako mu odgovara. To dvorište je privatno, nešto na što on ima apsolutno pravo, prostor gdje može raditi što ga volja...
Politička “stražnja dvorišta” uglavnom se vezuju uz velike supersile. Desetljećima smo bili svjedoci poprilično bahatih intervencija Sjedinjenih Država u Južnoj Americi, i sve to pod opravdanjem da je to njihovo stražnje dvorište i da se upravo tu štite američki nacionalni interesi, zona utjecaja... Zbog tuđih neprijateljskih raketa u tom dvorištu izbila je kriza u Zaljevu svinja i samo je dlaka falila da se to ne pretvori u nešto puno ozbiljnije i ubitačnije.
I sve što se u posljednjih pola godine događa s Ukrajinom u osnovi spada u sukob zbog stražnjeg dvorišta. To je najbolje bilo vidljivo prošloga tjedna kada su zemlje, koje je okupio Putin u Euroazijsku uniju, priopćile kako im je žao što nema Ukrajine koja je zajedno s njima započela taj proces udruživanja, a u međuvremenu je odustala i sada se grčevito bori da izađe iz Putinova stražnjeg dvorišta koje on baš nikako ne želi prepustiti nekome drugome.
Kina, nova sila koja se rađa na istoku, u posljednje vrijeme sve više i više počinje pokazivati težnje da “zapaše” kakvo-takvo stražnje dvorište. Kada se pogleda karta toga dijela svijeta, postaje vrlo jasno da tu nema baš previše prostora za širenje stražnjeg dvorišta jer je Kina na sjeveru i zapadu okružena Ruskom Federacijom i s nekoliko bivših sovjetskih republika koje se već nalaze u ruskom dvorištu, odnosno u Euroazijskoj uniji. Jedini put širenja kineskog utjecaja je na jug i na istok, što je zapravo skroman, ali strateški, geopolitički i gospodarski značajan prostor.
Sukobi s Japanom sveli su se na povijesne zadjevice oko skupine nenastanjenih otočića Senkaku-Diaoyu, koji su se u posljednje vrijeme pretvorili u otvoreno odmjeravanje snaga. U podlozi toga sukoba značajne su zalihe nafte u podmorju iako Kina inzistira da njen suverenitet nad tim područjem seže još u 15. stoljeće.
I druge dvije skupine otočića, one oko kojih se Kina prošloga tjedna sukobila s Vijetnamom, također su beznačajne kao teritorij na kojem bi netko eventualno mogao živjeti, ali su ti otočići bitni za povlačenje granica na moru, a nadasve zbog činjenice da i tu u podmorju postoje znatne zalihe nafte i prirodnog plina. Trideset otočića iz arhipelaga Xisha i tridesetak tisuća otočića i hridi arhipelaga Nansha Kini su bitni i za odmjeravanje snaga sa susjedima, ali i kao izvorišta vlastitih energenata koji su vjerojatno najtraženija roba na kineskom tržištu. Usto, Južnokinesko more je strateška pomorska ruta i vrlo bogato ribarsko područje.
Sve je otišlo toliko daleko da je Washington priopćio kako Kina ugrožava stabilnost cjelokupne jugoistočne Azije, a možda i šire, i to na dulji rok. No ipak sve nije otišlo dalje od savjeta Pekingu da teritorijalne razmirice rješava diplomatskim putem. To pokazuje da je i SAD shvatio da Kina širi stražnje dvorište, ali i to da se u ove razmirice ne isplati uplitati.
Kina doista ima namjeru uzeti pod svoje dobar dio regije. Zasad je u sporu s Japanom i Vijetnamom, no u bliskoj budućnosti može se pojaviti još takvih slučajeva zato što se Kina za otočiće i morsku pučinu spori i s Filipinima, Brunejem, Indonezijom i Malezijom. Već se nazire sukob s Filipinima jer je Peking “započeo neke neprikladne aktivnosti” oko jednog atola zbog kojeg se dvije zemlje spore. Točnije – Kina pokušava na atolu sagraditi avionsku pistu, a u te vode poslala je i svoje ribare koje je već uhitila filipinska obalna straža. Već viđen scenarij.
Kina će se u skoroj budućnosti pozabaviti i Sjevernom Korejom, Mijanmarom i Kambodžom. No sve u svoje vrijeme, kada za to potpuno sazrije trenutak.
>> Plinski ugovor s Kinom je trijumf Vladimira Putina
Što više poginulih u Ukrajini, to manje vijesti iz Ukrajine u Večernjaku. Zanimljiv fenomen. Vijesti su se drastično prorijedile pred desetak dana, točno kada se naglo povećao broj poginulih i u ovih desetak dana iznosi otprilike 30 do 100 mrtvih dnevno, velikim dijelom nevinih civila.