Za razliku od države koja ima kontrolu nad svojim ovogodišnjim financijskim obavezama jer ih može pokriti na domaćem tržištu, privatni sektor i gospodarstvo ulaze u burno razdoblje.
Teško refinanciranje
Prema projekcijama otplate vanjskog duga, koje redovito priprema središnja banka, u drugoj polovici ove godine poslovnom sektoru stiže na naplatu oko tri milijarde eura inozemnog duga, uglavnom kredita. Njihovi uvjeti refinanciranja duga sigurno će se pogoršati jer se svaka politička nestabilnost po principu spojenih posuda prelijeva i na tvrtke. Poznato je da nakon pada kreditnog rejtinga države po automatizmu slijedi rušenje rejtinga tvrtki i banaka koje su prisutne na stranim tržištima.
Dio duga javnih poduzeća, prije svega iz prometnog sektora, vjerojatno će se zatvoriti institucionalnim kreditorima kao što su EBRD i Europska investicijska banka, no i takve su kreditne linije osjetljive na političke utjecaje. Svako povećanje kamata usporit će razvoj tvrtki ili će se, kad je riječ o bankama, preliti na korisnike, stanovništvo i poduzeća. Pritisak koji će zbog refinanciranja duga u nastavku godine imati poslovni sektor sljedeća će osjetiti država. Državi 2017. sjeda na naplatu 2,2 milijarde eura inozemnog duga, a tome se moraju pribrojiti i domaći krediti, što se zajedno penje prema tridesetak milijardi kuna, koliko su, primjerice, zajednički godišnji budžeti za zdravstvo i obrazovanje.
Politika nema mnogo vremena za preslagivanje i eksperimente, ali očito je da proces političkog sazrijevanja nije lagan. Sastav Sabora odraz je raspoloženja građana pa je s te strane određeni oblik odgovornosti za stanje u zemlji i na biračima. Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, podsjeća da se svaki postotak promjene cijene zaduživanja mjeri milijardama s obzirom na ukupni iznos duga. – Kada se refinancira, uvijek se refinancira manji dio duga, ali postignuta cijena ima ozbiljne posljedice na budućnost, kao i na cijene obveznica na sekundarnim tržištima. Jedan postotni bod veća kamatna stopa na cijeli dug znači iznos koji je viši od tri milijarde kuna i toliko se mora nekom drugom dodatno oduzeti za kamate u proračunu. Svaki porast duga rezultira većim rezanjem na drugim stavkama, a to onda generira političke probleme prilikom sastavljanja prora- čuna ili problem s Bruxellesom ako mislite platiti kamatu većim deficitom – kaže Josip Tica.
Projekt EU u opasnosti
Povrh domaćih nestabilnosti, uvjete na tržištu diktiraju i vanjske okolnosti. Trenutačno je to mogućnost izlaska Velike Britanije iz EU, za nekoliko mjeseci bi to mogle biti monetarne mjere. – U slučaju brexita, čitav projekt Unije došao bi pod znak upitnika, s njim i monetarna unija, a posljedično i povjerenje u EU na financijskim tržištima – kaže Tica te dodaje da bi za Hrvatsku čak i tehnička vlada bila korisnija od nestabilnosti koju sada imamo. •
>> Snizili procjene za svjetsko gospodarstvo; procjene za Hrvatsku podignute, u skladu s MMF-ovima
>> Prijeti nam pad rejtinga, vrijeme je za državnike, ne politikante
ono sto niti jedna vlada nece napraviti, a trebala bi pod hitno, je Bankrotirati. Sada ce i jedni i drugi pkusavati sto je moguce vise usporiti rast javnog duga tako sto ce prodavati preostalu drzavnu imovinu, uvesti porez na nekretnine te nas pretvoriti u kmetove i jamce za kredit te na racun nasih nekretnina dici dodatne kredite da mogu pokriti kamate na dug. Kada ni to ne bude dovoljno rezati ce se skolstvo i zdravstvo, te mirovine, a mirovinski fondovi ce ulagati u "sigurne" obveznice RH. Kada se na kraju pokaze da drustvo doslo na rub krvoprolica zbog teskog stanja onda ce se napokon sjesti za stol sa vjerovnicima i poceti razgovarati o bankrotu. U medjuvremenu ce proci 15ak najboljih godina nasih zivota tijekom kojih ce nam drzava uzimati 70% onoga sto zaradimo za neko obecanje usluga koje necemo primiti i mirovine koju necemo dobiti, ako ju i dozivimo.