Klimatske promjene kao globalni fenomen imaju svakim danom sve veći utjecaj na održivi razvoj pojedinih područja s većim ili manjim specifičnostima. Kako bi se zadržalo ili unaprijedilo stanje u prostoru, negativni trendovi traže brze odgovore, a upravo s tom namjerom održana je dvodnevna konferencija „Klimatske promjene i vodoopskrba Istre“, koju su zajednički organizirali Hrvatski inženjerski savez, Slovenski inženjerski savez i Istarska županija. Cilj konferencije je bio na jednom mjestu okupiti vodeće znanstvenike, stručnjake i predstavnike realnog sektora kako bi iznijeli problematiku vodoopskrbe istarskog poluotoka koja predstavlja problem izvan granica Republike Hrvatske i time zahvaća Sloveniju i Italiju.
Na važnost klimatskih promjena u uvodnom dijelu prvog dana osvrnuo se istarski župan Boris Miletić, koji smatra da se o toj temi već duži niz godina govori.
„No, ljudskom rodu je valjda svojstveno da dok voda ne dođe do grla ili dok voda ne prelije čašu, mi se nećemo odlučiti na određene promjene ili prilagodbe. Kad govorimo o vodoopskrbi u Istarskoj županiji, možemo biti zadovoljni s postotkom vodoficiranosti, gdje smo pri samom vrhu na razini Europe. Kad govorimo, pak, o samoj vodovodnoj mreži u Istarskoj županiji, onda su gubitci opet primjeri dobre prakse kad se uspoređujemo s ostalima u Europi, jer su oni dosta niski. Međutim, držim da se već desetljećima ako ne i duže, čovjek neodgovorno ponaša prema prirodnim resursima, a klimatske promjene su itekako uzele maha. Klima ne poznaje ljudske granice, kao ni priroda i zato moramo svi zajedno djelovati. U zadnjih 20-ak godina dvaput smo se susreli s problematikom vodoopskrbe, 2014. i 2022. godine kada smo bili primorani uvesti mjere redukcije vode 1. stupnja. U tim se situacijama čovjek začudi koliko pitke vode trošimo za zalijevanje zelenih površina ili pranje prometnica, a da ne govorimo o poljoprivredi. Pitka voda je resurs, koji je ograničen“, istaknuo je župan.
Prisutnima su se obratili i ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak i predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza Zdravko Jurčec.
„Klimatske promjene su već duže vrijeme tema stručnih javnih rasprava članica Hrvatskog inženjerskog saveza, tema prisutna i u široj javnosti, ali koja sigurno od nas inženjera traži odgovore kako dalje. Nadam se da ćemo svi zajedno surađivati ne samo po pitanju klimatskih promjena, već i drugih tema na opći boljitak Slovenije, Italije i Hrvatske“, kazao je predsjednik HIS-a Zdravko Jurčec.
Uslijedilo je predavanje poznatog popularizatora znanosti prof. Korada Korlevića koji je ustvrdio kako su klimatske promjene ogroman svjetski problem koji će uskoro zbog izgledne promjene količine oborina i vjerojatnog smanjenja padalina, istarsko podneblje pretvoriti u klimu koja se danas nalazi u gradu Haifi, u zapadnome Izraelu.
„Izgledno je kako će nas slabljenjem Golfske struje zahvatiti sve češća razdoblja suša, a s obzirom kako će potreba za vodom u domaćinstvima, industriji i poljoprivredi rasti, poželjno je što prije krenuti s planiranjem kako bi se u budućim težim uvjetima mogle zadovoljiti predviđene potrebe, prije svega osmišljavanjem načina podizanja lučkih elemenata ili cijelih gradova.“ – poručio je prof. Korlević istaknuvši kako se značajne posljedice klimatskih promjena mogu očekivati već za deset godina.
U nastavku konferencije svoja su predavanja održali eminentni stručnjaci sa Sveučilišta u Ljubljani, a nakon pojedinačnih predavanja, predavači su otvorili zanimljivu panel raspravu u kojoj je istaknuto kako je za potrebne promjene nužna sinergija struke i politike na način da struka predloži rješenja, a da izabrana politika mora donijeti odluke i osigurati financijska sredstva za realizaciju potrebnih rješenja. Prof. dr. Lučka Kajfež Bogotaj u raspravi je naglasila i kako ključnu ulogu u tom procesu imaju i mediji koji također moraju preuzeti odgovornost i imati dovoljno znanja da se pravilno educira šira javnost. Svi su se sudionici složili kako se mogućnost ublažavanja klimatskih promjena svakoga dana sve više smanjuje i kako su ljudi najvažnija karika u prihvaćanju i realizaciji mjera održivog razvoja.
Drugog dana Konferencije, održano je i predstavljanje rada Nikole Cvitana iz županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo i dr.sc. Danka Holjevića koji obavlja investicijski nadzor Hrvatskih voda u Istarskoj županiji pod nazivom „Izgradnja sustava za navodnjavanje u cilju proizvodnje hrane za ideju rješavanja problema vode u Istri“. Cvitan je u svom izlaganju istaknuo kako su na području Istarske županije usvojene strateške odrednice i planska dokumentacija koja je potrebna za razvoj sustava navodnjavanja.
„S malim akumulacijama nastojimo odgovorno upravljati svojim prirodnim resursima, na način da vodu koja bi zimi otišla u more ili koja stoji neiskorištena, skladištimo u nove akumulacije kako bi se ljeti proizvodnja hrane mogla neometano događati.“ – kazao je Cvitan istaknuvši kako je Istarska županija izgradila dva uspješna sustava navodnjavanja Valtura namijenjena za 440 hektara poljoprivrednih područja i Červar-Bašarinka koja je dovršena 2022. godine, a koja može vodom opskrbiti 555 hektara poljoprivrednih područja.
