Odvede li vas put u zapadnu Slavoniju, u restoranu Slavonia point u Cerničkoj Šagovini pronaći ćete autohtona, domaća jela kojima se Slavonci diče – od suhomesnatih proizvoda i pečenja na ražnju do lovačkog gulaša i čobanca. No jedan se specijalitet posebno izdvaja – ćuptet! Riječ je o slanom desertu koji se priprema samo u Cerniku u vrijeme svinjokolje, umjesto slatkih kolača i krafni, no u ovom restoranu možete ga pronaći cijele godine.
Delicija oteta zaboravu
Ova autentična, pikantna slavonska snack delikatesa oteta je zaboravu, a danas je prepoznatljiv suvenir Cernika i jedan od aduta sve atraktivnije turističke ponude novogradiškoga kraja.
– Ćupteti su kolačići od slanog tijesta, brašna, vina i masti. Pripremaju se tako da u posudu stavimo brašno, otopljenu svinjsku mast, malo kvasca, mlijeko, bijelo vino i malo soli i umijesimo tijesto koje onda punimo mljevenim mesom za kobasice. Meso začinimo slatkom i ljutom mljevenom paprikom te češnjakom. Tijesto se reže na kockice 5x5 centimetara, stavlja se malo mesnog nadjeva, slaže se u cvjetić i peče oko 40 minuta u pećnici zagrijanoj na 200 stupnjeva – objašnjava kuharica Mirela Andrašević, vrhunska majstorica ćupteta. Prema njezinim riječima, ćupteti se, osim u Cerniku, pripremaju još jedino u naselju Giletinci, također u cerničkoj općini, ali ondje ih zovu ćupćeti i drukčije ih motaju. Tradicija pripreme ćupteta u ovom se kraju prenosi s koljena na koljeno.
– Što su ćupteti ljući, bolje ide vino i bolje raste raspoloženje, a što se tiče zadovoljstva, meni je dovoljno kada vidim da je posuda prazna – dodaje Mirela. Iako se u Cerniku i okolici priprema već tri i pol stoljeća, ćuptet tek u posljednje vrijeme, zahvaljujući Općini Cernik, općinskoj Turističkoj zajednici te udrugama i entuzijastima, postaje prepoznatljiva delicija kakve nema nigdje drugdje. Ovaj autentični specijalitet tradicionalno se priprema u vrijeme svinjokolje, a njegova priprema upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
– Cernički ćuptet je prilikom kolinja bio prvi indikator okusa kobasica i kulina jer se prvo pripremao ćuptet. Onda bi domaćin znao kakav će biti krajnji proizvod i treba li nešto mijenjati u smjesi – objašnjava direktor Turističke zajednice općine Cernik Ivan Ivanović.
Cernički ćuptet nedavno je dobio još jednu potvrdu kvalitete i autentičnosti. Na svečanosti dodjele prestižnih nagrada Suncokret ruralnog turizma u Vukovaru pikantni slavonski "finger food" nagrađen je brončanom poveljom u kategoriji projekata/nositelja zaštićenih i marketinških oznaka. Konkurencija je bila velika, ove se godine za Suncokret prijavilo više od 180 projekata iz cijele Hrvatske.
– Ova nagrada još je jedno priznanje očuvanju naše kulturne baštine i bogate kulinarske tradicije, ali i poticaj da u tome budemo još ustrajniji. Cernički ćuptet postao je najprepoznatljiviji suvenir naše općine, otrgnuli smo ga zaboravu, a danas u njemu uživaju gurmani širom Hrvatske koji vole pikantne okuse Slavonije. Ovo nije kruna našeg rada, nego tek početni korak – ističe Ivanović.
Pikantan okus Slavonije
U Cerniku su ponosni i zadovoljni time što su ovom nagradom dodatno etablirali svoj ćuptet, koji je inicijalno zaštitio konzervatorski zavod. Želja im je da ćuptet bude šire i bolje prepoznat na tržištu i da ga na kraju trajno zaštite kao nematerijalnu kulturnu baštinu RH. Iako je nagrađen na nacionalnoj razini, ćuptet je još uvijek relativno nepoznat na domaćem terenu. Nazivaju ga kolačićem, ali to je zapravo mesna delicija koja nema veze sa slasticama.
>> VIDEO Vlada proširila popis proizvoda s ograničenim cijenama, sad ih je 70. Dodaju se kruh, tjestenina, ribe...
Zanimljivo je da se ova delicija u Cerniku pripremala još prije 350 godina, u doba kada su Slavonijom vladali Osmanlije, a svoje korijene vuče iz verzije baklave, što znači da je turskog podrijetla. U današnjem cerničkom dvorcu bilo je upravno sjedište osmanlijskog sandžakata, a Turci su dopustili da izvorni Cerničani ostanu kršćani i smjeli su držati svinje na svojim imanjima. No, kako su vladajući Osmanlije ubirali harač, pokupili bi sve u kućanstvima, pa bi u vrijeme svinjokolje, s obzirom na to da ih nisu zanimali alkohol i svinjetina, uzimali sve slastice. Onda su se Cerničani dosjetili pa napravili i "kolač" sa svinjetinom, što okupatori nisu uzimali, pa su svi mogli uživati u ćuptetima.
