Gotovo 200 tisuća građana Bosne i Hercegovine zaposleno je u državnoj službi što je golem postotak za zemlju s tek nešto više od 3,5 milijuna stanovnika, a unatoč najavama rezanja birokratskog aparata zapošljavanje na teret poreznih obveznika nastavlja se, pokazuje analiza koju je u utorak predstavila nevladina udruga Centri civilnih inicijativa (CCI) BiH.
"To zapošljavanje poprima razmjere epidemije", kazao je na predstavljanju u Banjoj Luci voditelj CCI-ja Adis Arapović.
Prema prikupljenim podacima u BiH je 192 tisuće osoba zaposleno u onome što se definira kao javni sektor.
Gotovo 3900 takvih koje se financira iz državnog proračuna su osobe izravno izabrane kao dužnosnici u tijelima vlasti, dok je oko 1900 onih koji plaću ostvaruju temeljem političkih imenovanja.
Na različitim upravnim pozicijama je gotovo 20 tisuća osoba koje su na vodećim dužnostima u tijelima uprave, agencijama i različitim ustanovama.
U javnim službama, policiji, vojsci te zdravstvu i školstvu je 166 tisuća zaposlenih.
Iz CCI-ja su posebice upozorili da čak 75 posto različitih upravnih tijela i ustanova koje su anketirali nastavlja zapošljavati novo osoblje unatoč načelno preuzetim obvezama vlasti da će se rashodi za javni sektor smanjivati.
Takva obveza izrijekom stoji u pismu namjere potpisanog između vlasti u BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kao pretpostavka za isplatu kredita od 550 milijuna eura.
Uz činjenicu da se zapošljavanje u javnom sektoru nastavlja CCI ocjenjuje zabrinjavajućim i to što se takva mjesta i dalje koriste kao prilika za zapošljavanje podobnih stranačkih kadrova te kaže da su javni natječaji "besmislena farsa" i "puka formalnost".
Valjda im je Hrvatska bila uzor po uhljebima i neučinkovitoj javnoj upravi.