Glavni “krivac” što švedske vlasti nisu udovoljile ponovnom zahtjevu
haaške osuđenice Biljane Plavšić za prijevremeno puštanje na slobodu je
hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
On je još u rujnu ove godine uputio pismo predsjednicima parlamenta i
vlade Kraljevine Švedske, Peru Westerbergu i Frederiku Reinfeldtu, u
kojem ih upozorava da bi pozitivan odgovor na zahtjev bivše
predsjednice Republike Srpske bio uvreda za brojne žrtve zločinačkog
poduhvata čiji je ona bila sudionik.
Ukazao na problem
– Sudjelovala je u planiranju, kreiranju i provođenju progona i
uništenja Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u BiH.
Raspolažem informacijom da postoji mogućnost da, nakon izdržane dvije
trećine kazne, mjerodavni pravosudni organi Kraljevine Švedske prihvate
zahtjev osuđenice za skraćivanjem kazne, odnosno za pomilovanjem, te da
ga upute ICTY-ju.
Kao član Predsjedništva BiH, ali i osobno, smatram da bi, s obzirom na
težinu djela za koje je osuđena, te zbog iskazane nespremnosti za bilo
kakvu daljnju suradnju s ICTY-jem u drugim slučajevima, bilo kakav akt
milosrđa prema dotičnoj bio velika pogreška i uvreda za žrtve i
obitelji žrtava zločinačkog poduhvata u kojem je sudjelovala i za koji
je osudena – navodi Komšić u svome pismu.
Komšić nadalje podsjeća da su uz počinjeni genocid na području
Srebrenice, direktan rezultat djelovanja Biljane Plavšić i više od
100.000 ubijenih u BiH, stotine tisuća ranjenih i tisuće silovanih
žena. Švedskim vlastima je u pismu ukazano i na činjenicu da se u BiH
trenutačno traga za više od 13.000 nestalih osoba, u čemu je također
velika “zasluga” Biljane Plavšić.
– Posebno bi trebalo voditi računa o činjenici da u Kraljevini Švedskoj
živi i radi oko 60.000 građana koji su podrijetlom iz BiH, a od kojih
je većina morala napustiti domovinu upravo zbog ratnog angažmana
osuđenice.
Uvažavanje mišljenja
Mišljenja sam da sve to ne ostavlja nikakve etičke mogućnosti za
iskazivanje bilo kakvog akta milosrđa prema osuđenici mjerodavnih
organa Kraljevine Švedske. Nadam se da ćete uvažiti moje mišljenje o
tome pitanju i na taj način pridonijeti unapređenju i poboljšanju
tradicionalno prijateljskih odnosa naših dviju zemalja – zaključio je
Komšić.
Njegovo obraćanje švedskim vlastima očito je urodilo plodom, usprkos
brojnim lobiranjima i urgencijama vlasti Srbije i RS, pa čak i nekih
međunarodnih krugova, koji su se zalagali za to da Biljana Plavšić pet
godina prije isteka kazne bude puštena na slobodu.
U zatvoru do 2013. godine
Biljana Plavšić se u švedskom zatvoru Hinseberg nalazi od 23. lipnja 2003. godine. Tamo bi trebala ostati sve do 2013. godine, kada joj istječe jedanaestogodišnja zatvorska kazna na koju ju je zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti osudio Haaški tribunal. B. Plavšić je cijelo vrijeme rata bila članica Predsjedništva Republike Srpske i uz Radovana Karadžića, Nikolu Koljevića i Momčila Krajišnika bila je dio najviše političke vlasti na Palama. Prva je od ratnih srpskih vođa priznala odgovornost za zločine i genocid.
