Analiza

Konačni bijeg Crne Gore iz srpskog zagrljaja

Milo Đukanović
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
30.11.2018.
u 11:05

Đukanović je optužio Srbiju da ih je gurnula u Prvi svjetski rat, da su stavovi SPC-a suprotni državnima...

Crna Gora prekraja povijest – vrišti s naslovnica srpskog tiska posljednjih dana nakon što je predsjednik Milo Đukanović, prema svemu sudeći, krenuo u konačni obračun s još uvijek vrlo utjecajnim prosrpskim snagama u Crnoj Gori. U posljednjem u nizu događaju koji potkrepljuju ovu tezu crnogorski parlament jučer je, na inicijativu upravo Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS), raspravljao o samo jednoj jedinoj točki dnevnog reda: rezoluciji kojom se ništavnim proglašavaju odluke Podgoričke skupštine, instrumenta kojim je 1918. Crna Gora predana u gotovo stoljetno okrilje Srbije.

‘Gavrilo Princip je atentator’

Srpsku javnost šokirao je Đukanović i nekoliko dana ranije u Parizu, na proslavi stoljeća od završetka Prvog svjetskog rata, gdje je održao snažan govor.

– Evo nas opet na svom dostojanstvenom mjestu, ravnopravno među europskim i svjetskim partnerima u gradu u kojem je crnogorska stolica ostala prazna, nakon što smo kao zemlja pobjednica izašli iz Prvog svjetskog rata i nakon tragične aneksije od Srbije zbog koje je Kraljevina Crne Gore upravo i ušla u taj rat – ocijenio je u Parizu Đukanović.

Ovakav razvoj događaja mogao je zateći samo one koji ga nisu čuli kada je, ne tako davno, srpskog junaka Gavrila Principa, atentatora na austrougarskog prijestolonasljednika, nazvao teroristom.

– Povijesna je činjenica da Crna Gora nije podržala teroristički akt ubojstva u Sarajevu i da je smatrala da se političkim ubojstvima ne može ništa riješiti – rekao je Đukanović na svečanoj akademiji u povodu obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata u Crnogorskom narodnom kazalištu pa naglasio paradoks da je “kao država pobjednica Crna Gora tada nestala s geografske karte”.

– Tragika Crne Gore jedinstvena je i po tome što je na kraju uz sva stradanja ostala i bez države – kazao je.

Uistinu, dokaza o Đukanovićevu kontranapadu na srpske snage u Podgorici i njihove mentore u Beogradu svakim je danom sve više. Osobito pridoda li se tome i verbalni sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom, nakon što je Đukanović nedavno izjavio da su “interesi SPC-a suprotni državnim interesima”. Kako ne bi bilo dvojbe o njegovim namjerama, prekorio je i lidere Srba u Crnoj Gori zato što zahtijevaju ravnopravnost Srba i srpskog jezika u Crnoj Gori. “Vođe prosrpskih stranaka u Crnoj Gori malo-malo pa iniciraju ponovno prekrajanje ustava kako bi država Crna Gora postala država srpskog i crnogorskog naroda i kako bi srpski i crnogorski jezik bili jednaki ili ravnopravni u crnogorskom ustavu”, bocnuo ih je Đukanović.

GALERIJA Titova vila, dvorac Inkey... Nekadašnja raskošna zdanja propala su! Evo kako sada izgledaju

Milo Đukanović
1/39

Njegovi napori za konačnu emancipaciju Crne Gore od stoljetnog utjecaja Beograda postali su vidljivi i početkom studenog kada je kontroverznom srpskom književniku Matiji Bećkoviću i grupi srpskih intelektualaca uskraćena mogućnost ulaska u zemlju. Nepoželjna je skupina trebala govoriti na zabranjenom skupu stote godišnjice Podgoričke skupštine, na kojoj je, kako je rekao premijer Duško Marković, “pod prividom narodne volje izbrisano ime Crne Gore, a s njim i crnogorski parlament, kao temelj suvereniteta svake moderne države”. Reakcija službenog Beograda bila je promptna.

– Država Srbija mora reagirati, šokiran sam. Crna Gora ovim uvodi delikt mišljenja. To je nezamislivo i nedopustivo u Europi u 21. stoljeću – rekao je Vučić pa najavio hitni poziv Đukanoviću kako bi “zamolio za drugačiju reakciju, više odgovornosti i ozbiljnosti”.

Veliki otpori

No iz Podgorice su zapuhali neki sasvim novi vjetrovi, a Vučića je prilično zapekla i Đukanovićeva izjava: “Nakon Dubrovnika ugrozili smo neke temeljne elemente crnogorskog društva”.

– Iako je sve učinjeno da se više nikad ne čuje za bilo kakvu crnogorsku posebnost, baš to je bio poticaj pokretu za obnovu crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta – poručio je Milo Đukanović pa citirao kralja Nikolu: “A zašto sve ovo... Zato što žele stvoriti od Crne Gore jedan ili dva okruga srbijanska, a ne ravnopravnoga brata. Zato što znaju da je želja svakog Crnogorca da stupi u jedinstvo jugoslavensko na ravnoj nozi sa Srbijom, a ne nikako drugačije.”

Dakako, otpori njegovim nakanama veliki su. Naime, nemali broj od 28,73 posto stanovnika prema popisu iz 2011. godine izjašnjava se kao Srbi, nasuprot 44,69 posto onih koji su se izjasnili kao Crnogorci. Parlamentarnu raspravu o rezoluciji iz 1918. Vučićevi politički analitičari već su nazvali “političkim provokacijama”. No neometani porukama iz Beograda, jučer su na protestnu šetnju pod nazivom “Nikad više 1918.” u velikom broju izišli “Crnogorci i svi ostali kojima je Crna Gora svetinja”.

VIDEO Obuka kosovske vojske

Ključne riječi

Komentara 186

SX
sudbina x
11:44 30.11.2018.

Svi danas na području bivše Jugoslavije ili Srboslavije imaju problema sa Srbijom...? Zašto...? Zato što ova zaostala i ekspanzionističko osvajačka država nije doživjela poraz kakav je trebala doživjeti...? Takva Srbija će se promijeniti jedino onda kad je se totalno porazizi i ponizi...Tada će početi njezina katarza i postat će normalna država bez mitova nadmoći i dominacije...Šteta propušten je jedan trenutak kad se puno toga trebalo promijeniti...

Avatar AK47demikKuburicSANU
AK47demikKuburicSANU
13:25 30.11.2018.

Nece jos dugo...cetnicki pokret u CG je sve jaci i jaci....

Avatar Nemaproblema
Nemaproblema
13:55 30.11.2018.

Ja ne razumem sad ove budalaštine. Hteli da odu , otišli a da ih niko nije zadržavao. Poslednjih desetak godina na sva usta viču kako su otišli. Šta je sledeće, da napadnu Srbiju zbog toga što nas u boli guzica za njhov odlazak.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije