Umjesto na tri, Hrvatska će ubuduće biti podijeljena na dvije statističke regije: Kontinentalnu i Jadransku. Sve županije sjeverno od Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije ulaze u Kontinentalnu, a ostatak će biti Jadranska regija.
Statistički korektiv
Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar za regije, kaže da se o toj promjeni pregovaralo dugo i u tišini, a hrvatska ju je Vlada potaknula kako bi omogućila da svi dijelovi zemlje dulji period sudjeluju u korištenju EU fondova za regionalni razvoj. Po staroj bi podjeli regija Sjeverozapadna Hrvatska (okolica Zagreba do Varaždina s BDP-om od 66 posto prosjeka EU) vrlo brzo izgubila pravo na korištenje novca EU, dok bi im podjela u dvije regije omogućila pristup regionalnim fondovima idućih 14 godina. Vlada je zadovoljna dogovorom jer time zemlji otvara 1,1 do 1,4 milijarde eura godišnje nepovratnih sredstava iz EU fondova namijenjenih razvoju najslabijih regija. Iduće godine iz tog fonda hrvatske regije mogu povući pola milijarde eura.
No, za razliku od Markova trga koji promjenu doživljava kao uspjeh i dobitak, Osijek je razočaran, o čemu će već danas opširnije govoriti čelni ljudi regionalnog HDSSB-a.
– Podjela će imati katastrofalne posljedice za Slavoniju – kaže Krešimir Bubalo, gradonačelnik Osijeka. Kritičari smatraju da Vlada nije smjela tako veliku promjenu ugovarati u tišini i bez javne rasprave. Slavonija je na samo 36 posto europskog BDP-a te se boji da će na tome i ostati jer će Zagreb i razvijenije sjeverozapadne regije povući sav novac iz fondova. Njima će, boje se, namijeniti uloga statističkog korektiva za razvijenije dijelove zemlje.
– Da to nismo učinili, velik broj projekata ostao bi nerealiziran, izgubili bismo gotovo četvrtinu apsorpcijskog kapaciteta. Svjesni smo da nećemo povući sve, ali je jako važno da povučemo što više. Svaka podjela ima i pozitivnih i negativnih strana, ova će osigurati najveću mogućnost alokacije novca iz strukturnih fondova – objašnjava Branko Grčić. Prije nego što je donesena odluka o podjeli zemlje na tri statističke regije, Ekonomski institut Zagreb izradio je stručnu podlogu s osam mogućih varijanti. Autor studije Željko Lovrinčević kaže da je i tada u igri bila podjela na dvije regije, ali su je ocijenili lošijom od podijele na tri regije jer Kontinentalna Hrvatska nije homogeno područje.
Bez pogodovanja Zagrebu
– Na tom se području nalaze i najrazvijeniji i najslabiji dijelovi Hrvatske. Proteže se na 600 kilometara, što je prevelik prostor da bi se na njemu mogla osmišljavati regionalna politika. Ta regija nije funkcionalna i homogena i na njoj se ne može voditi osmišljena regionalna politika. Dobro je što će svi moći koristiti sredstva iz regionalnih fondova EU, ali najjači će usisati sve kapacitete, ostali će ostati po strani – naglašava Željko Lovrinčević.
Inače, Kontinentalna regija imat će 3 milijuna stanovnika, što je gornja dopuštena granica za statističku regiju u EU. Zemlje veličinom usporedive s Hrvatskom imaju po regijama oko 1,3 milijuna stanovnika. Branko Grčić priznaje da će regionalna homogenost biti manja nego sada, zbog čega su i sami u pregovorima pokušavali zemlju podijeliti na četiri regije, ali nisu dobili suglasnost Bruxellesa za to.
– Kod svake odluke postoje objektivna ograničenja, u politici morate voditi računa o objektivno mogućim, a ne o maksimalističkim rješenjima – kaže Grčić koji odbacuje prigovore da se u promjenu išlo s namjerom da se pogoduje Varaždinu i Zagrebu.
– Nama je bitno da svi subjekti imaju jednaku startnu poziciju, a sad sve ovisi o ljudima i samim subjektima koji imaju potencijala da je iskoriste – kaže Grčić.
Inače, za sredstva iz statusa Cilj 1 (za regionalnu konvergenciju) nacionalni korisnici trebaju osigurati od 15 do 25 posto vlastitog novca. Trenutačno se 84 europske regije financiraju iz tog paketa, odakle dobivaju 165 eura godišnje po stanovniku. Hrvatska će, kaže Grčić, moći povući 250 do 300 eura po stanovniku nepovratnih sredstava. Svjestan je da zemlja neće iskoristiti sve, ali je jako važno da se povuče što više novca, što će s podjelom na dvije regije biti lakše.
Još više antagonizma, da li je to cilj???