Konverzija kredita iz švicarskih franaka u euro stajat će banke između 5,5 i 6 mlrd. kn, no neće bitno utjecati na njihovu financijsku otpornost, izračunali su u HNB-u. Nakon najave Vlade da će problem švicaraca presjeći konverzijom po kamati koja je u trenutku dizanja kredita u svakoj banci vrijedila za kredite u euru i otpis razlike u otplati glavnice, Udruga Franak slavi, a banke se, dok službeno ne vide tehničke detalje, ne žele izjasniti.
Tržišni tečaj CHF-a
– Konverzija bi se provodila po tržišnom tečaju franka u vrijeme formiranja svake pojedinačne rate, a razliku između iznosa koji se platio i onog koji bi se plaćao da je kredit podignut u eurima, preuzet će banke koje će država porezno rasteretiti – precizirao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić model pretvorbe kredita te otkrio da će ga definirati kroz Zakon o potrošačkom kreditiranju. Potpuno će se, kaže, izjednačiti status dužnika u euru i CHF-u za sve kredite građana i OPG-ove, bez imovinskog cenzusa.
– Mjere će imati isti obuhvat kao i fiksiranje tečaja i obuhvatit će oko 53 tisuće kreditnih partija. Stvorila se golema razlika, prirodno je da se dužnici dovedu u istu poziciju – kaže Grčić, a o izjednačavanju dužnika govori i premijer Zoran Milanović, vjerojatno želeći preduhitriti kritičare koji spominju moguću neustavnost mjere, dovede li dužnike u drugim valutama u nepovoljan položaj.
Banke će u minuse
– Status ljudi bit će praktički isti, da se nitko ne osjeti zakinutim, uključujući i one koji su kredite uzeli u drugim valutama. Uvijek treba izvagati osobnu odgovornost i odgovornost obitelji, ali i nenadane okolnosti koje su mnoge obitelji dovele u tešku situaciju – istaknuo je premijer Milanović jučer u Čakovcu. Na pitanje je li to dogovoreno s bankama rekao je:
– Ne, pa Vlada vodi Hrvatsku. Banke će nešto izgubiti, ali će i nešto dobiti na poreznim olakšicama. Ako dioničari u bankama ne ostvaruju određenu zaradu koju očekuju, a koja je razumna, onda će taj novac prebaciti drugamo, recimo u državne obveznice. Ovdje smo da štitimo hrvatske građane, a ne da pokazujemo mišiće bankama – kaže.
A kao što je i najavio, većina banaka koje imaju kredite u CHF-u ove godine, provede li se konverzija, može očekivati poslovanje s gubitkom. Osim što će ih mjera stajati 11 do 12% visine kapitala, smanjit će im stopu adekvatnosti kapitala za oko 1,5%, na 21,6%, no to je dovoljno za zadovoljenje regulatornih uzusa.
– Kako bi simulirani ukupan iznos otpisa premašivao očekivanu godišnju dobit banaka u 2016., bankovni sustav u cjelini i većina pojedinačnih banaka ostvarili bi gubitak. Ako se operativni rezultat banaka ne smanji, smanjenje kapitala moglo bi se potpuno nadoknaditi sredinom 2017. – kažu u HNB-u koji procjenjuje da će se devizne pričuve smanjiti za oko 700 do 800 mil. eura kako bi se zadovoljila valutna usklađenost.
Legitimno pitanje prevaljivanja dijela troška i na leđa poreznih obveznika postavljaju brojni analitičari koji, doduše, nisu bili tako glasni kad su banke uvodile toksične kredite.
– To ćemo platiti mi, porezni obveznici. Sve se vlade, pa i ova, bave fiskalnom manipulacijom, zanima me samo u kojoj će se proračunskoj stavci to prikazati – kaže analitičar Damir Novotny, a porezni status muči i Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta koji smatra da se smanjivanjem porezne obveze banaka povećava deficit, jer su to u stvari – potpore.
– Treba ispitati i ustavnost odnosa prema ostalim dužnicima te elemente eksproprijacije kad su posrijedi banke – kaže Lovrinčević.
Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu zabrinuta je da bi se populističkim mjerama mogao rušiti moral dužnika, no pozdravlja kažnjavanje banaka zbog plasiranja prekomjerno rizičnih proizvoda.
No dužnicima je laknulo:
– To je fantastično, no smatramo to prijelaznom mjerom. Svjesni smo da bi konverzija u kune napravila štetu deviznim rezervama, ali otpis glavnice otvara nam slobodu da sami konvertiramo dug u kunski. To je cilj udruge – komentira predstavnik Franka Ivan Kontrec.
>>Katarina Lucić iz Udruge Franak: Nama je najbitnije bilo smanjenje glavnice
>>Švicarci postaju prošlost: Konverzija kredita u eure i otpis dijela glavnice
Ta ista Ines Lazarević Rukavina je ismijavala i omalovažavala građane koji su uzimali kredite u EUR. Dosta je propagande anti CHF jer su i ministri ove vlade dužnici. Za što nisu pristali na predloženi limit od 1.000.000 kuna koji bi itekako pomogao osobama sa manjim dugom? Ne, stavili su ih u isti koš sa vlasnicima bogatih vila. Sram me je takvog premijera i ministara. I tko će platiti obećane olakšice bankama. Mi, građani Hrvatske, plaćati ćemo sva ta predizborna sranja ove vlade.