Država će sasvim sigurno intervenirati, ali kako će izgledati to rješenje, nije se raspetljalo ni tijekom vikenda, doznajemo u razgovoru s vodećim ljudima u zemlji. U Vladi čekaju da vide s kojim će prijedlogom ovaj tjedan doći bankari, a oči mnogih uprte su i u narodnu banku, od koje se očekuje čarobno rješenje za 3,4 milijarde kuna, koliko je od četvrtka do danas skočila glavnica stambenih kredita u švicarskim francima! Uzmu li se u obzir svi krediti u CHF onda je dug preko noći skočio za 4 milijarde kuna. Zamrzavanje ili konverzija švicarskog franka prema tečaju od četvrtka isplivalo je kao najpoželjnija opcija za dužnike, ali traži se žrtva koja će pokriti razliku od 17 posto. Država tog novca u proračunu nema, banke su spremne na neki kompromis, ali ne da sav teret padne na njih, Hrvatska narodna banka ne želi otvarati Pandorinu kutiju jer se boji da će joj se zatresti i tečaj kune ako krene trošiti državne rezerve na dužnike u švicarskim francima.
Individualni pristup
Čačić je predložio da HNB postupi slično kao i Mađarska, ali za to kod nas, kažu, ne postoji zakonsko uporište. Hrvatska narodna banka također se uključila u konzultacije oko mogućeg rješenja, no oni su, kako doznajemo, spremni ponuditi tek neke regulatorne ustupke poput lakšeg otpisa dugova i slično, ali ne i otplatu razlike duga. U svim tim konzultacijama pojavljuje se i pitanje društvene opravdanosti, odnosno zašto bi teret jedne skupine građana – a radi se o 55.800 ljudi koji imaju stambeni kredit – pao na leđa svih, a posebno onih skupina koje su se zadužile u kunama, eurima ili pak nisu ni uzimali kredit. Tako su analitičari izračunali su da bi pokrivanje najnovije tečajne razlike svaku hrvatsku obitelji stajalo 2500 kuna. Danas se u Beču održava velika financijska konferencija na kojoj će švicarski franak biti jedna od tema, a u radu konferencije sudjelovat će oba ključna domaća aktera u pronalaženju rješenja, guverner i ministar financija.
Posebno im je zanimljivo što će po tom pitanju učiniti Poljaci, gdje su švicarci jednako velik problem kao i u Hrvatskoj. Jedno je sigurno, najbolji uvid u financijske mogućnosti dužnika imaju bankari, koji su se od petka potpuno zatvorili i pripremaju zajedničku platformu. Iz tih se krugova spominje individualni pristup i pomoć kod otplate razlike kredita prema socijalnim kriterijima.
Kamata manje od 1 posto
Preračunava se i efekt zakonski najjednostavnijeg rješenja, a to je spuštanje kamatnih stopa sa sadašnjih 3,23 posto na vrijednost koja bi pokrila najnoviju tečajnu razliku. Interni bankarski kalkulator pokazuje da bi novi udar neutraliziralo spuštanje kamate nešto ispod jedan posto. Velika je mana tog poteza što on ne donosi trajno rješenje, a nitko ne može predvidjeti što će se dalje događati s tečajem.
>> Lalovac: U banci mi nisu htjeli dati kredit u eurima
>> Švicarski franak preko noći skočio sa 6,39 na 7,4 kn!
Jako mi je zao svih onih koji imaju kredit u svicarcima. Istodobno je dobro primijeceno u clanku, da rjesenje ne smije pasti na teret svima. I meni je svojedobno nudjen puno povoljniji kredit u svicarcima. Nisam ga prihvatio, bojeci se ovakvog scenarija, nego sam uzeo skuplji, ali sigurniji kredit. Zasto bi ja sada, nakon sto sam vec otplatio dobar dio skupljeg kredita, jos jednom platio i za one koji su imali pogodnosti povoljnijeg kredita?