Hrvatska se polagano počela oporavljati od euroskepticizma. To je vrlo
značajno jer pokazuje da javnost napokon vidi pristupanje EU kao
neizbježan, ali i dugotrajan proces koji je Hrvatska započela i koji će
sigurno s uspjehom okončati.
Onih koji se protive tome procesu čak je osam posto manje nego prije
mjeseca dana, no doza skepticizma može biti korisna jer će one
koji su najodgovorniji za uspješnost pristupanja EU nagnati da javnosti
daju što više informacija kako ista ta javnost ne bi stvarala zaključke
na temelju kavanskih tračeva i iz konteksta izvađenih podataka.
Kroz boljku euroskepticizma prošlo je svih 10 članica koje su primljene
u EU 1. svibnja prošle godine, a političari iz tih zemalja sada tvrde
da je to normalan i prirodan proces, poput onog kroz koji prolazi
i svaki pojedinac koji donosi važne životne odluke.
Upravo njihov primjer pokazuje da je riječ o korisnom iskustvu, a
rezultati referenduma u tim zemljama pokazali su da je javnost na kraju
raspolagala s dovoljno relevantnih informacija na temelju kojih je
mogla donijeti tu životno važnu odluku. Iako mnogi euroskeptici ističu
primjer Norveške koja je u posljednji trenutak rekla ne ulasku u EU,
ona nije primjer s kojim bi se Hrvatska trebala uspoređivati.
Deset novih članica koje su prošle isti put kao i mi mogu nam biti
odličan izvor iskustava i savjeta za prolazak kroz sve europske Scile i
Haribde koje nas očekuju u idućih nekoliko godina.
NAGLASAK
