Građani Kosova danas su počeli izlaziti na izbore za novi parlament, godinu dana prije roka pošto se prva velika vladajuća koalicija raspala pod pritiskom da provede nepopularni sporazum o razgraničenju, preduvjet u procesu približavanja Europskoj uniji.
Kosovski predsjednik Hashim Thaci raspisao je prijevremene parlamentarne izbore dan nakon što je izglasano nepovjerenje koalicijskoj vladi Thacijeve Demokratske stranke (PDK) i Demokratske lige (LDK) premijera Ise Mustafe.
Glasanje o nepovjerenju zatražila je oporbena Inicijativa za Kosovo, uz potporu Alijanse za budućnost Kosova (AAK) koju vodi bivši premijer Ramush Haradinaj, te pokret Samoopredjeljenje, ali i 12 zastupnika stranaka koje sudjeluju u vlasti.
Mustafa, koji je vladu vodio tri godine, nazvao je to "političkim" potezom u svrhu "prikrivanja ranijih koruptivnih afera" i "destabiliziranja zemlje". Ustvrdio je da je njegova vlada imala najviše uspjeha u borbi protiv ekstremizma, migracija i korupcije, provela je reforme i ostvarila proračunsku stabilnost unatoč naslijeđenim dugovima.
Izglasavanje nepovjerenja dogodilo se uoči glasanja o graničnom sporazumu Kosova i Crne Gore. Demarkacija granične crte s Crnom Gorom jedna je od preuzetih međunarodnih obveza, a osim predstavnika Srba protivi joj se i oporba nazivajući ugovor štetnim kao i niz drugih koje je Priština potpisala s Beogradom.
Za Europsku uniju taj sporazum je izravni uvjet za ukidanje viznog režima građanima Kosova, jedinima na Zapadnom Balkanu koji moraju ishoditi vizu za ulazak u EU.
Mustafina vlada borila se za ratificiranje tog sporazuma i suočila s nasilnim oporbenim prosvjedima na ulicama, a Thacijev PDK pridružio se oporbi u rušenju Mustafe.
Predizborne ankete predviđaju pobjedu koaliciji stranka koje vode bivši zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u ratu protiv srpskih snaga 1998-1999.
Jedan od njih, bivši premijer Haradinaj, u kampanji je obećao ispregovarati novi granični sporazum s Crnom Gorom.
Sve političke stranke obećavaju da će poboljšati gospodarstvo i povećati plaće kako bi Kosovari manje emigrirali i vjerovali u budućnost za svoju zemlju.
Više od devet godina otkako je Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije, deseci tisuća Kosovara rade u inozemstvu, a drugi bi rado otišli iz države u kojoj je nezaposlenost 33 posto i gotovo 60 posto u mladih od 15 do 24 godine.
Zemlja ostvaruje gospodarski rast zahvaljujući novčanim doznakama radnika u inozemstvu, koje čine 20 posto udjela u BDP-u. Neke su stranke u kampanji obećavale rast do 8 posto i povećanje plaća u javnom sektoru za 40 posto u kojoj je prosječna plaća 300 eura na mjesec, a stopa siromaštva 30 posto, piše agencija Reuters.
Kadri Veseli, predsjednik najveće stranke PDK, koju je vodio Thaci dok nije postao predsjednik, poručio je svojim pristašama da će "Kosovo biti Švicarska Balkana".
Srbija odbija priznati neovisnost Kosova i sa svojom saveznicom Rusijom blokira toj najmlađoj državi Europe članstvo u Ujedinjenim narodima.
Posebni sud za ratne zločine formiran krajem 2016. u Den Haagu za progon pobunjeničkih vođa optuženih za zločine tijekom rata za neovisnost, mogao bi idućih dana optužiti neke istaknute političare, piše agencija dpa.
Mnogi od današnjih političkih vođa, uključujući Thacija i Haradinaja, bili su zapovjednici OVK-a, a Srbija obojicu naziva teroristima, silovateljima i ubojicama.
Ako Thaci i Haradinaj pobijede populističkom i nacionalnom platformom, nakon izbora naći će se između čekića i nakovnja, pod pritiskom birača da održe obećanja, odnosno da ispune obveze koje su preuzele prethodne vlade prema EU-u i Sjedinjenim Državama.
Skoro deset godina od proglašenja "nezavisnosti" rezultati su više nego očigledni, Kosovari su jedini kojima još uvek treba viza za EU, masovno bežanje iz zemlje a najjača privredna grana po zvaničnim izveštajima Interpola je valjanje belog. Svaki daljnji komentar je suvišan.