Austrija je na pragu političkog potresa: prvi puta od Drugog svjetskog rata u drugom krugu predsjedničkih izbora neće biti kandidata vladajućih socijaldemokrata (SPÖ) i konzervativne Narodne stranke (ÖVP). Nedjeljni izbori na kojima je kandidat ekstremno desne i populističke Slobodarske stranke (FPÖ) Norbert Hofer deklasirao kandidate starih stranaka te će u drugom krugu odmjeriti snagu s bivšim šefom Zelenih Alexanderom van der Bellenom, neki vide kao početak novog političkog razdoblja pa čak i kraj Druge republike.
Ograničili useljavanje
Iako je uloga predsjednika u političkom sustavu Austrije ograničena, bez realnih ovlasti i moći, po čemu je slična Hrvatskoj, ipak ima težinu. Predsjednik se bira na izravnim izborima, pri čemu pokazuje puls birača te je važan element u kreiranju javnog mnijenja. Hofer je veliko iznenađenje i za inozemne promatrače, ali i za domaću javnost. Taj 45-godišnji inženjer aeronautike iz stranke koju i danas većina najviše povezuje s Jörgom Haiderom “prebacio” je predizborne ankete za desetak posto. Možda bi se razlog tomu trebao tražiti u tome da se najmlađi među kandidatima tijekom kampanje djelomično suzdržavao od iznošenja ksenofobičnih izjava o imigrantima, već je taj posao odradila njegova stranka. Jačanje desnice, slažu se analitičari, velikim je dijelom potaknuto imigrantskom krizom, no ne treba zaboraviti eroziju ekonomije na koju se ona nadovezala. Da su stvari krenule nizbrdo, bilo je jasno i kad je Austrija, za razliku od velike većine država EU, prošlog ljeta odbila otvoriti tržište rada hrvatskim radnicima napomenuvši kako im je glavni razlog porast nezaposlenosti.
Imigrantska kriza bila je samo katalizator za procese koji su se počeli odvijati ranije i koji se uklapaju u trend skretanja udesno diljem EU, a poglavito u njezinu istočnom dijelu. S jedne strane Austrija jest pogođena migrantskim valom i po broju imigranata u odnosu na broj stanovnika nalazi se odmah iza Švedske. Ekonomska posrtanja, manjak posla i dolazak useljenika, za koje vlast nije našla načina kako ih integrirati, prebacili su jezičac vage na slobodnjake, čija je agenda antiimigrantska.
Pakt protiv Bruxellesa
No neki će analitičari u ponašanju vladajuće koalicije prema imigrantima prepoznati svojevrsni salto mortale. Od države otvorenih granica, od kraja prošle godine – što je koincidiralo s porastom popularnosti slobodnjaka – vladajući “preuzimaju” restriktivne metode desnih populista. Ograničavaju useljavanje, na granice s Italijom i Slovenijom šalju i vojsku. Time, kažu analitičari, nisu privukli glasače krajnjeg desnog spektra, ali su izgubili svoje. Imigrantska politika i stvaranje antibruxelleskog pakta, kad je Austrija zaobišla Grčku i s državama balkanske rute zatvorila dotok migranata – što je u konačnici i spasilo i EU – doživjela je napade iz europske središnjice, što je dodatno iziritiralo dio Austrijanaca. EU je i prije, primjerice oko pitanja ukidanja ili ublaživanja sankcija Rusiji, pokazao nerazumijevanje za Austriju i njezine interese.
>> Najviše glasova radikalnom desničaru Norbertu Hoferu
Europa je Krščanska a ne sotonistička.Treče ne postoji.Zato se moraju diči narodi i zlo odmaknuti.