Na Pelješcu je jučer, čak 74 dana prije roka, probijen 2467 metara dug tunel Debeli brijeg, jedan od najsloženijih objekata na pristupnim cestama Pelješkome mostu. A danas slijedi još jedan veliki događaj za hrvatsku cestogradnju, odnosno tunelogradnju, ali i Hrvatsku uopće – počinju radovi na probijanju druge cijevi tunela Učka duge 5630 metara.
Ti tuneli jako su bitni za bolju povezanost južne Dalmacije i Istre s ostalim dijelovima Hrvatske. U Hrvatskim cestama kažu da su radovi na probijanju tunela Debeli brijeg počeli 7. travnja ove godine i da je tunel unatoč koronakrizi probijen debelo prije roka postavljenog za 28. veljače 2021. godine. Na probijanju tunela u prosjeku je dnevno radilo 100 ljudi uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, a ukupno je iskopano 113.959 kubnih metara materijala.
Bitka da se smanji kašnjenje
– Za nas u Hrvatskim cestama ovo je velika stvar i jedan u nizu bitnih događaja i pobjeda u utrci s vremenom koju svakodnevno vodimo zajedno s izvođačima i nadzorom. Često govorimo o Pelješkom mostu pa građani možda nisu svjesni koliko je zahtjevan ovaj dio posla na samom poluotoku, a ovaj tunel koji je danas probijen peti je po dužini u Hrvatskoj. Unatoč svim izazovima, od trajanja samog javnog nadmetanja do dobro poznatih komplikacija s pandemijom, mi smo na putu da maksimalno smanjimo odstupanje u rokovima između završetka mosta i ove dionice – kazao je predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i dodao da vjeruje da će zadržati ovaj tempo jer će pravo svjetlo na kraju tunela, kako je kazao, biti tek kad ova izrazito zahtjevna i bitna dionica bude gotova.
Najduži tuneli u Hrvatskoj su Mala Kapela (5,80 km), Sveti Rok (5,68 km), Učka (5,63) te Sveti Ilija (4,20 km), a sad je na petome mjestu Debeli brijeg. U HC-u objašnjavaju da se tunel gradi prema novoj austrijskoj metodi (NATM) koja uključuje najsuvremenije inženjerske i tehnološke trendove, a osim glavne tunelske cijevi ima i jednu servisnu kojom je povezan preko devet pješačkih i dva poprečna prolaza za interventna vozila.
– Realizacija iskopa i proboja ovog tunela bila je posebna ne samo zbog važnosti koju cijeli projekt ima za prometnu povezanost Hrvatske, već i zbog svih dodatnih napora koje smo uložili u organizaciju neometanog rada gradilišta u novim okolnostima – rekao je Veljko Nižetić, direktor tvrtke Strabag d.o.o. Strabag izvodi radove na drugoj fazi gradnje pristupnih cesta ukupne duljine 12,04 kilometra, od Duboke do Zaradeža.
Uz tunel Debeli brijeg gradi se i tunel Kamenice dug 499 metara na kojem su već počeli radovi na miniranju, vijadukt Doli dužine 156 metara, most Dumanja jaruga I dužine 488 metara te most Dumanja jaruga II dužine 80 metara. Danas će biti svečano obilježen početak radova i na probijanju druge cijevi tunela Učka, a najavljen je dolazak i premijera Andreja Plenkovića i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića. Ti radovi počinju nakon što su Republika Hrvatska i tvrtka Bina Istra potpisale izmjene ugovora o koncesiji na Istarskom ipsilonu, što je potom omogućilo realizaciju investicije podfaze 2B2-1 vrijedne 1,5 milijardi kuna. Tim je izmjenama rok koncesije produljen za pet godina, a njima je predviđeno i refinanciranje cijelog projekta Istarski ipsilon.
Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, podfaza 2B2-1 sastoji se od gradnje drugog kolničkog traka od čvora Vranja do tunela Učka, dionice duge osam kilometara na sjeveroistočnoj strani autoceste koja uključuje i gradnju druge cijevi tunela Učka s opremom i poprečnim vezama te gradnju novog odmorišta na kvarnerskoj strani tunela. Radovi na toj fazi trebali bi trajati tri i pol godine, a u Ministarstvu kažu da će na njima biti angažirano u prosjeku oko 500 radnika te stotinjak građevinskih strojeva od kojih će 10 biti posebne bušilice za probijanje druge cijevi tunela Učka istodobno s kvarnerske i istarske strane.
Očekuje se da će ta investicija utjecati na rast BDP-a za 0,5 posto. Nakon isteka koncesije, 2039., Hrvatskoj će ostati, navode u Ministarstvu, u vlasništvu Istarski ipsilon u punom profilu autoceste i Učka s dvije tunelske cijevi, u što je koncesionar ukupno uložio 7,2 milijarde kuna. Otplatom kredita na dulji rok, 17 godina, smanjuje se godišnji iznos subvencije. Uštede za državni proračun u obliku izdvajanja subvencije koncesionaru do kraja koncesije s podfazom 2B2-1 iznose 432,1 milijun kuna, odnosno koncesionaru bit će isplaćeno 3,7 milijardi kuna. Država će usto imati i 117,5 milijuna kuna veće prihode od poreza na dohodak i prirez te ostalih davanja na plaću za vrijeme građenja i održavanja, a 680 milijuna kuna iznosi dodatno plaćanje PDV-a na cestarinu. No bit će uplaćeno 839,9 milijuna kuna manje koncesijske naknade pa će tako RH s tom podfazom imati ukupan neto financijski učinak od 390,3 milijuna kuna.
Puni profil do Pazina
No puno je važnije da će se tom investicijom povećati sigurnost prometa na toj dionici. Tunel Učka s dvije cijevi bit će manje zagušen prometom, pogotovo ljeti, a uskladit će se i s europskim propisima o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele na transeuropskoj cestovnoj mreži. Na Istarskom ipsilonu već se punom parom radi na fazi 2B1, odnosno na pretvaranju dionice Pazin – tunel Učka, duge 28 kilometara, u puni profil autoceste. Ta je investicija vrijedna 160 milijuna eura. Radovi na poddionici Pazin – Cerovlje već su završeni, i to šest mjeseci prije roka, a preostalih 17 kilometara do tunela Učka trebalo bi biti završeno sredinom ove godine, također šest mjeseci prije roka.
Što se tiče cestovne infrastrukture tu smo od 2000. do danas napravili najviše možda čak i u cijeloj EU. Nažalost što se tiče željezničke povezanosti tu samo na dnu.