Hrvatska je do ovog trenutka prošla težak put u borbi za svoju neovisnost, međunarodnu afirmaciju i puno integriranje u Sjevernoatlantski savez i Europsku uniju. Kao država, predsjedanjem zaokružujemo jedan ciklus – od uspostave neovisnosti do snažne međunarodne afirmacije u Europi. Zbog svog specifičnog iskustva, Hrvatska Europskoj uniji donosi jedinstveno iskustvo. Iz zemlje koja je pretrpjela rat i agresiju, uspješno smo preobrazili institucije i ekonomiju, do mjere da već u sedmoj godini članstva budemo na čelu Vijeća Europske unije. Naša je želja da to bude na ponos svih hrvatskih građana, koji su se izborili i do sada gradili slobodnu i samostalnu Hrvatsku, osobito hrvatskih branitelja, kazao je jučer premijer Andrej Plenković na predstavljanju hrvatskih prioriteta predsjedanja Vijećem EU, prisjećajući se i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i njegove želje da Hrvatska uđe u EU.
– Iduće godine imamo prigodu Europi i svijetu pokazati Hrvatsku u najboljem svjetlu. I to ne samo kroz našu bogatu kulturnu baštinu, umjetnost i turizam, već kroz naše vrijedne ljude i konstruktivne prijedloge politika koje smatramo važnima za Europsku uniju i njezine građane – istaknuo je premijer Plenković. U središtu aktivnosti tijekom hrvatskog predsjedanja bit će građani, njihova očekivanja i potrebe.
– Želimo da građani snažnije osjete prednosti i prilike članstva, da se poboljša kvaliteta života, da osjećaju sigurnost koju im pruža pripadnost Uniji u svijetu koji je postao u mnogim aspektima nepredvidljiv.
Posebnu ćemo pozornost posvetiti ujednačenom, uključivom i održivom razvoju svih država članica i njihovih regija.
Posvetit ćemo se onim područjima na kojima smatramo da je djelovanje Unije najpotrebnije, gdje Unija mora djelovati strateški i stvarati dodanu vrijednost – dodao je premijer.
U tom kontekstu, hrvatsko će predsjedanje imati četiri prioriteta: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti - što je bio i slogan austrijskog predsjedanja Vijećem EU u drugoj polovini 2018., te Europa koja je utjecajna, a unutar tih krovnih područja izdvojene su ključne točke i teme koje će Hrvatska stavljati na dnevni red i koje bi trebale obilježiti hrvatsko predsjedanje Vijećem EU od siječnja do kraja lipnja sljedeće godine.
Europa koja razvija: “Vitalnije društvo znači i konkurentnije gospodarstvo, vještine za poslove budućnosti...”
EU je u vremenu velikih tehnoloških, geopolitičkih i demografskih promjena suočen sa sve većom konkurencijom, osobito iz Kine i SAD-a. Odgovor na to nije slabija, nego samo snažnija Unija. To pretpostavlja produbljivanje jedinstvenog tržišta, poticanje digitalizacije, ulaganja u inovacije i istraživanje. No, da bi članice bile gospodarski još snažnije, nužno je smanjivati još uvijek velike razvojne razlike među njima. Za to je potrebno postići uravnotežen i ravnomjeran regionalni razvoj. Pritom je potrebno voditi brigu o izgradnji zadovoljnijeg i vitalnijeg društva vodeći računa o potrebama svih generacija. Jedan od prioriteta je utvrđivanje rješenja za demografske izazove. To nije samo pitanje starenja stanovništva, već i odlaska mladih i radno produktivnih u razvijenije države članice. Zato je potrebno stvaranje boljih mogućnosti za mlade, osobito u ruralnim sredinama. Vitalnije društvo znači i konkurentnije gospodarstvo, zasnovano na vještinama za poslove budućnosti, kroz cjeloživotno obrazovanje, kao i većoj i uravnoteženijoj mobilnosti znanstvenika. To podrazumijeva i jačanje konkurentnosti europske industrije te malih i srednjih poduzeća, kao i ulaganje u inovacije i istraživanje. Moramo voditi računa o razvijanju gospodarstva koje je ekološki održivije kako bismo proveli tranziciju na niskougljično i kružno gospodarstvo – objasnio je premijer.
Europa koja povezuje: “Potrebno je dodatno razvijati prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu...”
Konkurentnost Europe i iskorištavanje potencijala infrastrukturnih i ljudskih potencijala Unije ovisi o umreženosti i povezanosti gospodarstva Unije i njenih članica sputavaju razlike u kvaliteti infrastrukture i pokrivenosti prometnim, energetskim i telekomunikacijskim i digitalnim mrežama. Zbog toga je potrebno razvijati prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu i povezanost, radi postizanja pune socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije među svim članicama, istaknuo je Andrej Plenković. Da bi EU postala uistinu jedinstven prometni prostor, potrebno je financiranje daljnje izgradnje infrastrukturnih mreža, te unaprjeđenje transeuropskih prometnih mreža. Bolja povezanost podrazumijeva i sigurniju i kvalitetniju podatkovnu infrastrukturu, kroz uspostavu funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta i smanjenje digitalnog jaza između bolje i slabije razvijenih regija, te stvaranje uvjeta za sigurni prijelaz na mreže 5G. Još jedan važan aspekt boljeg korištenja naših potencijala je stvaranje integriranog energetskog tržišta, ponajprije kroz puno ostvarenje Energetske unije. To će pridonijeti jačanju naše energetske sigurnosti, kroz diversifikaciju i izgradnju potrebne infrastrukturu, i veće oslanjanje na obnovljive izvore energije. Upravo ono što radi Hrvatska. Potrebno je osigurati bolju povezanost građana Unije, kroz jačanje mobilnosti učenika, studenata, istraživača i nastavnika, ali i veće mobilnosti kulturnog i kreativnog sektora. To uključuje i intenziviranje dijaloga s mladima, kao i korištenje sporta u povezivanju ljudi svih generacija diljem Europe.
Europa koja štiti: “Sigurnost građana podrazumijeva i sprečavanje širenja sadržaja na internetu koji potiču na diskriminaciju, nasilni ekstremizam i terorizam”
Državama članica sigurnost njihovih građana od najveće je važnosti, uz istodobno poštovanje i zaštitu vladavine prava. Hrvatska će se zalagati za unutarnju sigurnost, za tješnju suradnju članica u borbi protiv organiziranoga kriminala, pranja novca i financiranja terorizma. Sigurnost građana podrazumijeva i sprječavanje širenja sadržaja na internetu koji potiču na diskriminaciju, nasilni ekstremizam i terorizam. U tu svrhu potrebno je bolje povezati sve informacijske sustave na području pravosuđa i unutarnjih poslova. Za bolju prevenciju i odgovor na katastrofe želi se ojačati suradnju civilnih zaštita država članica.
Drugi važan aspekt sigurnosti je zaštita sloboda, ali i demokratskog poretka, dodao je premijer. Zato je potreban povratak na učinkovito funkcioniranje Schengenskog prostora.
Potrebna je bolja zaštita osobnih podataka i privatnosti, sveobuhvatna i održiva migracijska politika koja podrazumijeva reformu Zajedničkog europskog sustava azila te bolju suradnju s trećim zemljama. Ujedno, moramo biti otporniji na rastuće hibridne prijetnje. Stoga trebamo bolje zaštiti javne prostore i kritične infrastrukture, jačati stručne i tehnološke kapacitete na području kibernetičke sigurnosti. Trebamo i koordiniran pristup u suzbijanju širenja lažnih vijesti, netolerancije i dezinformacija na digitalnim platformama.
Europa koja je utjecajna “Zalažemo se za Europu koja ima predvodničku ulogu u susjedstvu i svijetu, za djelotvornu politiku proširenja”
EU je svoju ulogu globalnog čimbenika može učvrstiti samo daljnjim razvojem sposobnosti i instrumenata za zajedničko djelovanje u suočavanju s izazovima, poput terorizma, trgovinskih ratova ili migracija. Hrvatska želi da Unija zadrži svoj položaj vodećeg međunarodnog čimbenika.– Tu mislim ponajprije na vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena, na promicanju učinkovitog globalnog upravljanja, zaštiti ljudskih prava, te jačanju multilateralnog trgovinskog okvira – kazao je Plenković.Usto, želimo poticati reforme i jačati otpornost u istočnom i južnom susjedstvu, od sjeverne Afrike do istočne Europe. Posebnu odgovornost Unija ima prema svojem najbližem susjedstvu.
– Smatramo da trebamo biti jamac boljitka i stabilnosti našeg neposrednog susjedstva na jugoistoku Europe, potičući reformske procese u jugoistočnoj Europi. Kao najmlađa država članica, svjesni smo transformacijske snage pristupnog procesa. Stoga ćemo se zalagati za djelotvornu politiku proširenja, zasnovanu na potvrđenoj europskoj perspektivi kandidata i potencijalnih kandidata uz puno ispunjavanje utvrđenih kriterija – istaknuo je premijer, ponavljajući da će za predsjedanja biti održan summit o jugoistoku Europe, točno dvadeset godina nakon Zagrebačkog sastanka na vrhu, koji je bio prekretnica na europskom putu Hrvatske. Hrvatska će se zalagati za povećanje kolektivne sposobnosti Unije za odgovore na krize kroz rano djelovanje u sprečavanju sukoba, jačanje operativne sposobnosti i instrumente za brz odgovor na krize, zagovaranje jačanje sigurnosne i obrambene politike te nastavak bliske i sadržajne suradnje između Unije i NATO-a.
Hrvatska nikada do sada nije bila u boljem polozaju u EU. Nasi zastupnici trenutno drze vazne pozicije u Parlamentu i Komisiji.