Iako Kuba nije odustala od komunizma, ipak je krenula u smjeru koji je danas uobičajen za veliku većinu svjetskih zemalja. A to je tržišna privreda. Ta je karipska država, naime, objavila kako otvara svoju ekonomiju privatnom poduzetništvu u većini gospodarskih sektora što je očito ključna reforma u ekonomiji koja je državna otkako je Fidel Castro sa svojim komunistima došao na vlast prije više od 60 godina.
Reforma poduzetništva
Nije to neki akt dobre volje prema svijetu, već naprosto nužnost jer je zbog pandemije i sankcija koje je nametnuo Donald Trump Kuba pretrpjela pad ekonomije od 11 posto prošle godine. Sada je broj djelatnosti otvorenih za poduzetništvo narastao sa 127 na više od dvije tisuće, a za privatnike će ostati zatvorene 124 gospodarske grane. No ministrica gospodarstva Marta Elena Feito nije spomenula koje točno.
– Cilj je ove reforme da privatno poduzetništvo nastavi funkcionirati, a očekujemo da će se zbog toga osloboditi i produktivne snage privatnog sektora – rekla je Feito za AFP. To bi konkretno značilo kako se očekuje da se sadašnji mali kubanski obrti razviju barem na razinu poduzeća srednje veličine i tako potaknu razvoj kvalitetnijih i bolje plaćenih radnih mjesta. Trend je otprije prisutan jer je već oko 600.000 Kubanaca, što je 13 posto radne snage, u privatnom sektoru te se najčešće bave taksi-prijevozom, zanatskim djelatnostima i trgovinom. Jasno, tu je i turizam, no taj je sektor, kao uostalom i kod nas te u drugim turističkim zemljama, pretrpio izuzetno puno gubitaka u pandemiji. A za taj su sektor vezani upravo taksisti i trgovci.
Ne očekuje se da će reforme ići brzo. Stoga je i ova odluka na odluku kubanskog vijeća ministara čekala od kolovoza prošle godine. Ono što se mora priznati kubanskoj vlasti nakon Castra ipak jest kontinuirana smirenost i promišljenost. Slobodnije tržište i pravo na privatno vlasništvo imaju temelj u ustavnim promjenama iz 2019. nakon čega je došlo do rasta stranih investicija. Postupno se smanjivao i broj zaposlenih u javnom sektoru koji je početkom 80-ih bio čak 91 posto da bi 2000. bio ipak bitno manjih 76 posto s tendencijom smanjenja te odmicanjem od samozapošljavanja prema organiziranijem realnom sektoru.
Potencijal je svakako tu. Primjerice, nakon detanta u vrijeme Baracka Obame nastupio je bum u zdravstvenom sektoru. Zdravstvo je na Kubi i inače poznato kao organizirano i robusno, a u to je vrijeme naraslo u snažnu djelatnost zdravstvenog turizma te se dolazilo iz cijelog svijeta u kubanske resorte s pet zvjezdica koji su i namijenjeni samo za strane turiste, dakle one koji to mogu platiti. Do lani se taj lukrativni sektor i širio na postupke korektivnih zahvata, odnosno plastičnih operacija, wellnesse, postoperativne rehabilitacije ili čak i liječenje od ovisnosti.
Koji su glavni izvozni kubanski proizvodi, znamo, riječ je o duhanskim prerađevinama poput cigara i cigareta. Izvoz cigara i cigarillosa Habanos 2014. godine vrijedio je 439 milijuna dolara, a nakon detanta predsjednika Obame očekivalo se da će se olakšati i zabrana trgovanja tim proizvodima sa Sjedinjenim Državama pri čemu se nadalo da će taj izvoz u SAD doseći možda i 250 milijuna dolara. Treba spomenuti kako Kuba drži čak 70 posto tržišnog udjela u trgovanju ovakvim duhanskim proizvodima u svijetu, s nastupom u SAD-u taj bi se monopol i pojačao. S rumom je slično. Havana Cluba je 2018. godine izvezeno tek nešto manje od 400.000 hektolitara što je vrijednost od 136 milijuna dolara. Taj se rum pije u čak 126 svjetskih zemalja. I to je čak bio pad od 40 posto u odnosu na 2017. godinu, no u prihodima ipak samo devet posto zbog fokusiranja na skuplje proizvode.
Uvoze čak 80 posto hrane
Međutim, ono na čemu Kuba mora kontinuirano raditi jest proizvodnja hrane. Kritike birokraciji zbog koje je prehrambena industrija ostala na takvom nivou da je 2015. bilo potrebno uvoziti 70 do 80 posto hrane javno je iznosio i sam Raul Castro s dobrom dozom ismijavanja.
Na unosno kubansko tržište pikiraju svi najveći, ali su zbog političkih veza Kina i Rusija ispred Amerike i Europe.
VIDEO Najava izložbe 'Hrvatska svijetu'
