Optimistične najave da bi cijena kunskih kredita trebala dodatno pasti nakon mjera HNB-a koji će bankama u ovoj godini kroz repo aukcije ponuditi četiri milijarde kuna za kreditiranje u domaćoj valuti, izgleda, drže vodu. Banke priznaju da bi za neko vrijeme kamate mogle skliznuti naniže ili se pozivaju na trend pada koji je počeo prije operacije regulatora.
– S obzirom na to da je ovo novi instrument, trebat će određeno vrijeme da se tržišni sudionici prilagode, a onda da se to prenese kroz dinamičnije kunsko kreditiranje i nastavak pada aktivnih kamatnih stopa – kaže Zdeslav Šantić, ekonomist Splitske banke, ali pojašnjava da visina kamata ne ovisi samo o cijeni zaduživanja banaka, nego i o regulatornom trošku i rizičnosti plasmana.
Tržišni parametri
Da potrebe za kunskim izvorima rastu, pokazuje i trend rasta udjela kredita u kunama; u Splitskoj se banci omjer kunskih i kredita uz valutnu klauzulu s 50:50 u 2014. promijenio u 2015. na 60:40 u korist kuna. Trend se nastavlja i ove godine, a i kod poduzeća im je udio u kunama povećan s oko 35 na 45 posto. Iz Erste banke također impliciraju da povećanje kuna u optjecaju može intenzivirati kunsko kreditiranje.
Međutim, kamatne stope su kompleksna kategorija na koju utječe više faktora, tako da su, kada govorimo o općoj razini kamatnih stopa, stabilizacija makroekonomskih fundamenata i pad premije rizika bitan preduvjet održivog pada kamatnih stopa u budućnosti, kažu u Erste banci koja je još i prije najavljenih mjera HNB-a donijela odluku o smanjenju kamata koja je stupila na snagu u veljači.
Tako su kamate na postojeće kunske stambene i adaptacijske kredite u prosjeku spustili 1,05 postotnih bodova. Za eure prosječno smanjenje iznosi 0,9 postotnih bodova. Njihov je kreditni portfelj zasad još prevladavajuće eurski – imaju nešto manje od 35 posto kunskih kredita građana, no novoodobreni gotovinski krediti gotovo su isključivo kunski. Lani su kroz 34.000 gotovinskih kredita plasirali oko dvije milijarde kuna.
Stambene kredite u domaćoj valuti nude odnedavno i u tih šest mjeseci oni imaju 20 posto udjela – to je samo 220 kredita u vrijednosti 45 milijuna kuna. PBZ je vrlo zatvoren i zasad najavljuje praćenje situacije, no pohvalio se rastom stambenih kredita iznad 40 posto u 2015. U RBA su ustvrdili da je cijena financiranja postavljena u skladu s tržišnim parametrima pa veća ponuda kuna ne bi trebala imati trenutačan utjecaj na formiranje cijene kredita.
Monetarno stezanje
U OTP-u očekuju daljnji pad nacionalne referentne kamate o kojoj ovise i njihove kamatne stope. Potražnja za kunskim kreditima raste. HPB je prevladavajuće kunska banka, a udio kunskih kredita u kreditima građana već je 70 posto. Lani su zabilježili rast od 14,2 posto. Kod poduzeća je to skromnije, četiri posto. Trend se nastavlja i ove godine.
– Očekujemo nastavak blagog snižavanja kamatnih stopa u srednjem roku, dok ne dođe do monetarnog stezanja od strane Europske središnje banke, a time i od HNB-a – kaže David Tomašek iz HPB-a.•
>> Vujčić ruši kamate, nudi bankama 3-4 milijarde kuna
