Ekologija je posljednjih godina postala "in" u Hrvatskoj. Ta se riječ sve češće koristi i u reklamnim kampanjama. Najglasniji "ekolozi" bile su upravo tvrtke koje ponajviše onečišćuju okoliš. Godinama nam je s TV ekrana veliki medo poručivao kako upravo on i njegova palionica PUTO jedini mogu zbrinuti sav hrvatski opasni otpad. Sve dok se ljetos neodgovarajuće uskladišten opasni otpad na Jakuševcu nije zapalio, a požar zaprijetio zdravlju Zagreba i okolice.
Na zidu i dalje stoji "PUTO - prijatelj prirode", a na internetskim stranicama tvrtke ni po čemu se ne može zaključiti da je glavni objekt tvrtke umalo izazvao ekološku katastrofu.
- Uz pozivanje na ekologiju, dosta se reklamiraju baš najveći onečišćivači - Ina, HEP i HT - ističe Jagoda Munić, predsjednica Zelene akcije.
U HEP-u su se i nekoliko godina nakon otvaranja termoelektrane Plomin 2 hvalili kako je jedna od najvećih ekoloških investicija. U postrojenja i filtre HEP je uložio više od 150 milijuna kuna. Hvalili su se HEP-ovi direktori kako je zrak u Plominu čistiji nego na Jelačić placu. No, treba se podsjetiti da je Plomin 1 godinama trovao cijeli kraj, a sada kad se u Plominu vide samo dimnjaci, jasno je da tamošnje stanovništvo može zaboraviti najprofitabilniji biznis u Istri - turizam. A i čistoća zraka na središnjem zagrebačkom trgu nije neko mjerilo.
Ina je prvo hrvatsko poduzeće koje je objavilo Izvještaj o zaštiti okoliša. U 2000. godini u zaštitu okoliša uložili su 97 milijuna kuna, što je 23 posto više nego u 1999., 19 posto više nego u 1998. godini. Posebnu pozornost posvećuju besplatnom zbrinjavanju otpadnih ulja. Ipak, kad se uloženo u ekologiju stavi u odnos s milijardama kuna Inina godišnjeg prometa, "ekološka svijest" postaje malo upitnija.
- Više ćemo izdvajati za ekološke akcije, ali i više oglašavati ekološku komponentu naše proizvodnje - kaže Josip Gojak, voditelj Inine Službe za odnose s javnošću.
U pridobivanje ekološki osjetljivijih građana krenula je i Coca Cola. Prije petnaestak dana objavili su prvi izvještaj o zaštiti okoliša. Tijekom 2000. Coca Cola Beverages Hrvatska d.d. investirala je u ekologiju 12 milijuna kuna za rekonstrukcije sustava pročišćavanja otpadnih voda u Solinu i Zagrebu, te gradnju ekoloških ribnjaka. Doduše, u ribnjake je uloženo samo 200.000 kuna, a ostalo u industrijska postrojenja za pročišćavanje.
Veliki onečišćivači razmišljaju o promjeni taktike. Osim ulaganja u reklame, te sponzoriranja različitih ekomanifestacija, stupaju i u izravne kontakte s ekološkim nevladinim udrugama. Uz novčanu pomoć udrugama, koje nemaju dovoljno novca, njihovi bi im članovi možda mogli biti naklonjeniji.
- Od zagađivača ne uzimamo novac! Dosad smo primali manje svote donacija od privatnika koji se bave proizvodnjom solarnih ćelija. Ne uzimamo novac ni od tvrtki s crne liste proizvođača genetičke hrane - ističe predsjednica Zelene akcije J. Munić. Novac ulazi u još jednu bitku s idealima. Pobjednik je zasad nepoznat...
Renato Ivanuš
