Hrvatska bi se do 2025. trebala pomaknuti s porazno visoke stope smrtnosti od raka, jedne od najviših u Europi, zacrtano je Akcijskim planom za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje do 2025. godine. U Akcijski plan, koji je trenutno u javnom savjetovanju, uložit će se 8,5 milijardi eura iz državnog proračuna i europskih fondova. Ciljevi su mu povećati očekivano trajanje života sa 78,5 na 79,2 godine, smanjiti udio pušača s 22,1% na 20%, smanjiti potrošnju alkohola per capita s 8,7 na 8,4 litre, povećati broj učenika osmih razreda koji se cijepe protiv HPV-a, postići bolji odaziv na probir za rak te uspostaviti niz mehanizama koji će rano otkrivanje i liječenje raka učiniti efikasnijim nego danas.
Da bi se to postiglo, ključno je promicanje zdravih životnih navika, učinkovitija provedba nacionalnih preventivnih programa, uspostava sustava optimalnog praćenja i kontrole podataka o onkološkim pacijentima, smanjenje smrtnosti od raka i produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka, rečeno je na panel raspravi o Akcijskom planu koju je organizirao HZJZ.
– Akcijski plan je neodređen, nisu navedene osobe zadužene za provedbu njegovih dijelova, kao ni rokovi ni pokazatelji aktivnosti. Ono što je dobro jest da se puno više govori o preventivnim programima i što se planiraju novi – rekao je Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu, koja je lani pokrenula kampanju "Vrijeme je" upravo s ciljem potpore Nacionalnom strateškom okvira protiv raka, donesenog u Saboru prije dvije godine. Ističući važnost odziva na preventivne programe, Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, rekao je da je ponovno pokrenut probir na rak vrata maternice i to kao pilot-projekt u Virovitičko-podravskoj županiji, s novom metodom skrininga te da će se nakon godinu dana proširiti na cijelu Hrvatsku. Za probir na rak debelog crijeva planira se uvesti novi test sa samo jednim umjesto sadašnja tri uzorka, dok će rizične skupine pozivati u ranijoj dobi.
Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. predviđa suradnju svih dionika te nabavu opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka te uspostavu Nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka, koji izravno utječu na ishode liječenja. Skupa, sofisticirana medicinska oprema zahtijeva i vrlo educirani kadar kojeg nama, međutim, nedostaje. – To je nešto čega smo svjesni i na čemu će se užurbano trebati raditi. Trebamo nove specijalizacije koje Hrvatska nema, to je ona iz radijacijske onkologije, a mi imamo specijalizacije iz internističke onkologije i tzv. hibridnu specijalizaciju onkologija i radioterapije – ukazuje prof. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, predsjednik Hrvatskog društva internističke onkologije.
>> VIDEO Fotografije iz zraka novih rupa koje su se otvorile u Mečenčanima
