Ustavni sud je od Županijskog suda u Vukovaru zatražio sudski spis o izručenju Kurda Nurettina Orala Turskoj jer je 12. siječnja zaprimljena ustavna tužba koju je podnijela njegova odvjetnica Sandra Dražić Karalić sa zahtjevom za određivanje privremene mjere koja bi odgodila izručenje čak i u slučaju ako ga ministar pravosuđa odobri.
– Međutim, Županijski sud poslao je odgovor Ustavnom sudu da im spis ne mogu dostaviti dok ministar pravosuđa ne odluči o izručenju – kazala nam je odvjetnica.
Tražit će spis od ministra
– Nisam upoznat s time gdje je spis, ali Ustavni sud ga može zatražiti i od ministra pravosuđa čak i u slučaju da ministar donese odluku o izručenju. Ustavni sud nije vezan ministrovom odlukom jer ustavnopravna pitanja o kojima Ustavni sud odlučuje sasvim su drukčije prirode od odluke ministra, koji može donijeti i političku odluku da ne odobri izručenje. Teoretski je moguće i da, bez obzira na odluku ministra pravosuđa, Ustavni sud donese privremenu mjeru koja bi odgodila eventualno izručenje sve dok se ne donese odluka u povodu ustavne tužbe. Također, ministar neovisno o odluci Ustavnog suda može donijeti odluku da ne dopušta izručenje – obrazložio nam je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
To znači kako Nurettin Oral ostaje u Hrvatskoj barem dok Ustavni sud ne odluči o ustavnoj tužbi.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ni jučer nije mogao reći ništa puno više nego je proteklih dana govorio. U Ministarstvu pravosuđa proučavaju sudski spis, rekao nam je prije nego smo razgovarali s drugim sugovornicima.
– Za mene je to prije svega pravni problem, vezano za državljanstvo, izbjeglički status, švicarsku praksu... i ne znam ni kad ću odlučiti, a ni kako – rekao nam je ministar Bošnjaković, do čije odluke će Oral biti u zatvoru. Odvjetnica Dražić Karalić u ponedjeljak će poslati zahtjev i Europskom sudu za ljudska prava unatoč tomu što je uvjet da su iscrpljeni svi pravni lijekovi, a to će biti kad Ustavni sud odluči o ustavnoj tužbi.
– Kad je riječ o grubom kršenju ljudskih prava, a po nama u ovom je slučaju o tomu riječ, postoji ta izvanredna mogućnost – objasnila nam je odvjetnica. Dakako, obratit će se Europskom sudu i ako Ustavni sud odbije ustavnu tužbu te će zatražiti privremenu mjeru odgode izručenja do konačne odluke Europskog suda.
Od odvjetnice doznajemo da se i predstavnik UNHCR-a učestalo zanima za slučaj. Izručenje je sporno i zbog stanja ljudskih prava i pravosuđa u Turskoj koje izaziva ozbiljne sumnje u pošteno suđenje. Premda je naš Vrhovni sud, odobrivši izručenje turskim vlastima nametnuo sljedeće uvjete: da se izručenik ne progoni ili ne kazni zbog drugih kaznenih djela za koja odobrenje nije dano, zatim da se ne ograničava u osobnim pravima iz razloga koji nisu u vezi s izručenjem i da se ne izvede pred izvanredni sud.
Oralova odvjetnica pita se može li se očekivati da će Turska poštovati naloge hrvatskog suda.
Naš je Vrhovni sud presudio kako su ispunjene pretpostavke za izručenje Nurettina Orala zbog kaznenog djela “povrede nacionalnog jedinstva i teritorijalnog integriteta” iz turskog kaznenog i antiterorističkog zakona. Oralova odvjetnica je bitnu povredu postupka nalazila u tomu što je Županijski sud u Vukovaru u izreci odluke naveo da je Oral bez državljanstva, a u obrazloženju državljanin Turske. Iako je riječ o proturječnosti, za Vrhovni sud to nije odlučna činjenica zbog koje bi rješenje trebalo preispitati. Prigovoreno je i što se nigdje ne navodi da Oral ima status izbjeglice s azilom i valjane putne dokumente, a što potvrđuje i dopis švicarske ambasade u Hrvatskoj. Za Vrhovni sud ni to nije odlučan podatak jer Švicarska nije članica EU. Što se tiče dvostruke kažnjivosti, kazneno djelo za koje se u Turskoj tereti, kažnjivo je kao terorizam u bitnim elementima i po hrvatskim zakonima.
Ukinuli oslobađajuću presudu
Orala terete u sklopu “terorističke organizacije Kurdistanska demokratska partija” zbog aktivnosti u Iraku 1999. zbog kojih je bilo deset poginulih i 16 ranjenih osoba. Vrhovni sud obrazlaže da je Oral već bio oslobođen za to djelo, ali je turski Vrhovni sud ukinuo tu odluku. Naši sudovi pak nisu ovlašteni da detaljno utvrđuju postojanje osnovane sumnje. Turska i Hrvatska su ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima sklopile 26. travnja 2016., ali nije ratificiran pa nije stupio na snagu. Ali, kao sljednicu, RH veže sporazum koji je SFRJ sklopila s Turskom 1975. Oral je uhićen po turskoj tjeralici na Bajakovu na putu na svadbu prijatelju u Makedoniju.
Svatko tko ne misli kao Erdogan je terorist.