I Muzeji Hrvatskog zagorja pripremaju se za korištenje novca iz europskih fondova koji će im stajati na raspolaganju skorim ulaskom Hrvatske u EU. U 2012. godini prijavljena su tako dva projekta i to \"Vila Kumrovec kao svjedočanstvo vremena\" te \"Muzej ljubavnih legendi i priča\" za kuriju Razvor. Ti su projekti prijavljeni i na natječaj Ministarstva turizma. Direktorica Muzeja Goranka Horjan kaže kako je Vila Kumrovec, odnosno Titova rezidencija koja je sada zatvorena, svakako jedan od neiskorištenih resursa kojeg žele što prije staviti u funkciju.
- Planiramo urediti objekt tako što ćemo posjetitelje vratiti u razdoblje tzv. Titove Jugoslavije od 1945. do 1980. godine i povijest tog vremena što objektivnije prikazati. Mi u Muzeju posjedujemo zanimljivu dokumentaciju s bogatim audiovizualnim materijalom i taj materijal planiramo prikazati uz pomoć suvremenih multimedijalnih pomagala.
Održavanje festivala
Sačuvana svjedočanstva poput filmova, glazbe i snimljenih govora će, uz korištenje predmeta iz ostavštine Josipa Broza Tita, pomoći u interpretaciji vremena koje nije prestalo biti predmet interesa javnosti u zadnjih nekoliko desetljeća - rekla je direktorica Goranka Horjan.
Dodala je da će dio rezidencijalnog objekta, dobiju li novac, urediti i potrebnim sadržajima za prihvat posjetitelja, a namjeravaju urediti i arboretum uokolo objekta s elementima parkovne arhitekture i rasvjete koji se može koristiti za razne festivale i događanja. Uređenje, rekla je G. Horjan, također podrazumijeva i neizostavnu podršku i ostalih djelatnosti, posebice turističkih s obzirom na veličinu i lokaciju cijelog kompleksa.
Za razliku od Titove rezidencije, kurija Razvor je zamišljena kao interaktivni izložbeni prostor koji će razrađivati nematerijalnu baštinu regije temeljenu na usmenoj predaji i književnosti.
- Ponudit ćemo potpuno novi pristup s široko postavljenom mrežom aktivnosti, otvoren za stvarne i virtualne posjetitelje. Upotrebom novih tehnologija izaći ćemo u susret potrebama korisnika digitalnog doba. Virtualnim povezivanjem s drugim međunarodnim partnerima, nastojat ćemo promicati destinacije u Krapinsko - zagorskoj županiji, a planiramo i zajedničke programe s kulturnim industrijama. Od „virtualne domaćice\" Muzeja ljubavnih legendi i priča Sidonije Rubido Erdödy, prve primadone koja je na hrvatskom jeziku izvela naslovnu ulogu Ljubice u operi Vatroslava Lisinskog „Ljubav i zloba\" i koja je živjela u toj kuriji, preko Marije Jurić Zagorke u čijim djelima nalazimo i romansirane stvarne osobe iz krugova zagorskoga plemstva, pa sve do ljubavnih pisama i poezije ili pak ljubavnih skandala, koji su poput onoga u kojemu su glavni protagonisti bili Geza Matačić i belgijska princeza Louisa, a koji su u to vrijeme dobro „protresli\" i \"prodrmali\" Europu - rekla je Goranka Horjan.
Podrška Ministarstva
Uz ova dva projekta u Kumrovcu, aplikacijama na fondove EU, također se planira i uređenje zgrade čuvaonice Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu koja bi trebala donijeti i neke nove kulturne sadržaje, kao i projekt u Gornjoj Stubici - Arheopark i multimedijalni postav Muzeja seljačkih buna.
- U pripremama smo najdalje odmaknuli s projektom u Klanjcu zahvaljujući izvrsnoj suradnji s Gradom Klanjcem i potpori Ministarstva kulture, kao i s pripremom koncepcije prijedloga postava u kuriji Razvor, koju razrađujemo prema idejnoj zamisli dr. sc. Tomislava Šole, jednog od naših najistaknutijih muzeologa. U ovako ambicioznim projektima nužne su sinergije svih važnih tijela, pa očekujemo podršku Ministarstva kulture u njihovoj realizaciji - rekla nam je Goranka Horjan.
