Koja je ideja za budućnost, moguća nova religija 21. stoljeća i odakle dolazi? Tradicionalne religije neće nestati, ali modernom čovjeku trendovi iz Silicijske doline mogli bi zamijeniti jednu od vječnih tema svih vjera – postizanje besmrtnosti.
Od kupanja u majmunovu mlijeku, korištenja napitaka od krvi gladijatora do konzumiranja samo sirove hrane ili ležanja pored nekog mlađeg, potraga za vječnim životom postoji oduvijek. I u prvijencu zapadne literature, epu o Gilgamešu, glavni junak zapravo traži besmrtnost.
Nemogućnost prihvaćanja vlastita nepostojanja urođena je svima, a dodatno je amplificirana suvremenim strahom od fizičkog starenja i svega što ono sa sobom nosi.
Oni koji su pomaknuli granice tehnologije (i profita) u digitalnoj industriji i promijenili nam načine života, danas žele te živote učiniti duljima i zdravijima. Larry Ellison, osnivač Oraclea, uložio je 330 milijuna dolara u istraživanje bolesti vezanih uz starenje, Larry Page, osnivač Googlea, također je formirao korporaciju sa sličnom namjenom.
Peter Theil, jedan od osnivača PayPala, ističe pak da je “razlika između živih i mrtvih krajnji oblik nejednakosti”, obrazlažući razloge ulaganja u istraživanja za produljenje života.
Jedna od predviđenih kombinacija je transfuzija plazme onih u dobi od 16 do 25 godina, ali studije ne pokazuju obećavajuće rezultate. Iznalaženje individualne genske terapije, na osnovi sekvencioniranja genoma u trajanju od osam sati (oko 25 tisuća dolara), kako bi se genski sastav prilagodio željenom, predstavlja se kao još jedna od opcija.
U tome se kao problem, uz lažne pozitivne rezultate, nameće i etičko pitanje pokazivanja sklonosti prema nekim bolestima, primjerice raku, što ljudima može uništiti život i prije eventualne dijagnoze. Konačno, dijete utječu na trajanje života, ali ne znamo još točno zašto prehrana ima pozitivan efekt na san i brže pomlađivanje stanica.
Jedino je zasad sigurno to da smo dulje na Zemlji uz stare savjete – uravnotežena prehrana, vježbanje, izbjegavanje alkohola i opijata…
Granica ljudskog života ili stakleni strop, izračunali su statističari sveučilišta u Tilburgu i Roterdamu, iznosi 115,7 za žene i 114 za muškarce. Već tridesetak godina taj strop se, bez obzira na stalno povećanje očekivanog prosječnog života, nije povisio. Iako prosječno živimo dulje, granica je, čini se, fizički uspostavljena.
Shvaćanje smrti kao kraja, kaosa i najveće nepoznanice će i dalje poticati nova istraživanja, gdje razumijevanje procesa starenja ne anulira intervencije u sami proces već u ranoj fazi. Ne čudi stoga da financiranje projekata besmrtnosti, odnosno duljeg života, dolazi upravo od inovativnih umova tehnoloških divova iz mjesta koji je sinonim za novo, napredno i – mlado.
Traženje eliksira mladosti, sad u znanosti umjesto u alkemiji, dokazuje da su ljudi ostali isti, samo se tehnologija promijenila. Zasad, ostaje činjenica da je život uvijek tako kratak, koliko ga god produljili.
Neobično blato na najmlađem otoku
