Kako bi spasili svoj lički kraj i konačno doznali što je to ugrozilo zdravlje i živote Ličana i Ličanki te prelijepu ličku prirodu građanska inicijativa "Gospić je naš dom" iduće subote organizira prosvjed "Hodaj za Liku!" te poziva da im se u pet kilometara dugoj prosvjednoj hodnji pridruže svi oni koji ih podržavaju u njihovim nastojanjima da se konačno sazna prava istina o tonama opasnog otpada ostavljenog usred glavnog ličkog grada te da se ta podmukla i prijeteća ekološka bomba čim prije ukloni. A problem na koji također žele još jednom glasno ukazati jest i tvornica litija koja je osvanula u ličkom kršu. Naravno, traženje sankcioniranja odgovornih za ove dvije prijeteće pošasti – podrazumijeva se.
– Na prosvjed smo se odlučili jer je strpljenje građana Gospića i Like potrošeno, a institucije i dalje ne daju konkretne odgovore ni konkretne rokove. Cijelu prošlu godinu sanacija ilegalnog otpada na lokaciji Silosa najavljivana je iz kvartala u kvartal, a do danas nije prošla ni javnu nabavu. Ono što je posebno alarmantno jest to da su analize tla izrađene, ali ih nadležne institucije i dalje odbijaju objaviti i učiniti dostupnima građanima čije je zdravlje izravno ugroženo. Natječaj koji se odnosio isključivo na sanaciju površinskog dijela otpada, riječ je o manje od 10% ukupne količine dok je najveći dio otpada zakopan, propao je, a sanacija preostalog zakopanog otpada nije ušla ni u fazu izrade plana. Paralelno s tim, u neposrednoj blizini, u ličkom kršu, izgrađena je tvornica litija – pogon kemijske industrije ruskog investitora, i to bez javne rasprave i bez obvezne studije utjecaja na okoliš koja je za ovu vrstu industrije zakonski obavezna. Investitor je do ove faze došao malverzacijama s dokumentacijom, a mi smo dokazali da je dokument na temelju kojeg je Ministarstvo dalo mišljenje kako studija nije potrebna velikim dijelom prepisan iz studije izrađene za izgradnju autoceste, dok je preostali dio napisan nestručno, nekvalitetno i protivno svim pravilima struke i važećim propisima. Unatoč tome, tvornica je danas u visokom stupnju izgrađenosti. Hod od pet kilometara, od lokacije zakopanog otpada do tvornice litija, simbolično povezuje dva poraza struke, institucija i odgovornosti prema građanima. Hodamo jer nam ni otpad ni tvornica nisu transparentno objašnjeni, jer odluke koje se tiču zdravlja i budućnosti ovog kraja donose drugi, bez nas. Ovo nije prosvjed protiv razvoja, ovo je hod za pravo na zdrav život, čist zrak i čisto tlo. Hodamo za život – objasnili su nam jučer u Inicijativi "Gospić je naš dom" razloge koji su ih naveli na još jednu prosvjednu akciju te su odmah i dodali koji su njihovi glavni ciljevi zbog kojih će se iduće subote hodati.
– Građanska inicijativa "Gospić je naš dom" ovim prosvjedom postavlja pet konkretnih zahtjeva. Tražimo: hitnu sanaciju cjelokupnog ilegalnog opasnog otpada, uz obvezno uključivanje građana u taj proces, ukidanje građevinske dozvole za tvornicu litija i izradu obvezne studije utjecaja na okoliš, objavu sveobuhvatnih neovisnih analiza tla, objavu neovisnih analiza podzemnih voda i PFAS-a za cijeli vodni sliv rijeke Like i Gacke te utvrđivanje odgovornosti svih koji su svojim djelovanjem ili propustima omogućili nastanak ovih problema – naveli su predstavnici Inicijative njihove kategorične zahtjeve. Pritom su podsjetili da su od trenutka kada je prije godinu i pol, zahvaljujući istrazi Europola, otkriveno da je u bivšim silosima usred Gospića ilegalno zakopano više od 35 tisuća tona opasnog plastičnog i medicinskog otpada, Inicijativa od Ministarstva zaštite okoliša, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te lokalnih vlasti tražila tri konkretne stvari: hitnu privremenu zaštitu lokacije (prekrivanje zakopanog otpada kako bi se odmah spriječilo daljnje prodiranje opasnih tvari u tlo i podzemne vode te širenje mikročestica zrakom, dok se priprema stvarna sanacija), javnu objavu svih analiza tla i otpada te konkretan, vremenski određen plan sanacije cjelokupne količine otpada, ne samo površinskog dijela.
– Sva tri zahtjeva institucije su odbijale ili ignorirale godinu i pol dana. Zahtjev za privremenom zaštitom lokacije bio je posebno važan jer je postavljen rano, kada je takva mjera mogla stvarno spriječiti širenje kontaminacije. Nadležne institucije, konkretno Ministarstvo zaštite okoliša, tada su ga odbile. Tek sad, godinu i pol nakon što je zahtjev prvi put postavljen i odbijen, Fond najavljuje upravo ono što je Inicijativa tražila na početku – privremeno prekrivanje otpada folijom. No u ovom trenutku ta mjera ima sasvim drugo značenje nego što bi imala prije 18 mjeseci. Time institucije faktički priznaju ono što su dosad izbjegavale potvrditi – da je otrov u tlu. Prilika za pravovremenu zaštitu je propuštena jer godinu i pol nezaštićenosti znači da su opasne tvari imale vremena prodrijeti dublje u krš koji vodu ne filtrira nego propušta izravno u podzemne tokove koji opskrbljuju Otočac, Senj, Karlobag te otoke Pag i Rab. Inicijativa zato sad ne traži prekrivanje nego hitnu sanaciju jer je vremenski prozor za "zaštitu" zatvoren. Također, razlog zašto ne pristajemo na "privremeno prekrivanje" je taj što postoji realna opasnost da prekrivanje, jednom provedeno, trajno zamijeni sanaciju, da se otpad zatrpa, tema politički zatvori, a stvarno uklanjanje nikad ne uslijedi. Sve se to sad radi novcem poreznih obveznika, što je oko milijun i pol eura procijenjenih za tehničko rješenje prekrivanja, dok je Inicijativa imala spreman projekt za istu mjeru prije godinu i pol, kada je problem bio manji i jeftiniji za rješavanje. Natječaj koji je raspisan obuhvaćao je samo desetak posto ukupne količine otpada i u svibnju 2026. propao je bez ijedne ponude. Posebno je zabrinjavajuće da su potencijalni ponuditelji prije propasti natječaja sami proveli neovisne analize otpada i utvrdili vrijednosti za nekoliko ključnih parametara, uključujući sadržaj klora, i nekoliko puta veće od onih koje je u natječajnoj dokumentaciji navela država, odnosno Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a koje su izradio Institut Josip Juraj Strossmayer. Unutar zatvorenog postupka javne nabave već su same po sebi pokazale poražavajuće vrijednosti opasnih tvari, uključujući dvostruko prekoračene vrijednosti olova i trostruko prekoračene vrijednosti kadmija u odnosu na dopuštene granice. Upravo je to razlog zašto Inicijativa ne traži samo objavu postojećih analiza, nego i njihovu neovisnu reviziju. Državnim institucijama, nakon godinu i pol prikrivanja, kašnjenja i podataka koji se naknadno pokazuju netočnima, više ne vjerujemo i ne tražimo da nam itko vjeruje na riječ, nego da se sve analize objave u cijelosti i da ih provjere neovisni, akreditirani laboratoriji izvan kontrole institucija koje su do sada sustavno kasnile ili prešućivale nalaze – naveli su predstavnici Inicijative potom još jednom sumirajući što su odgovorni i nadležni napravili.
– Budimo fer, nešto jesu poduzeli, ali tempo i opseg tih koraka uvelike zaostaju za onim što hitnost situacije zahtijeva. Prvi konkretan korak bio je uvrštenje lokacije u Plan gospodarenja otpadom (PGO), što je bio nužan formalni preduvjet, jer zakon državi nije dozvoljavao da provede sanaciju na privatnim česticama bez te osnove. Od tog trenutka, međutim, stvarni pomak praktički izostaje. Institucije navode da su provele i ispitivanje tržišta, odnosno, provjeru postoji li dovoljan broj gospodarskih subjekata sposobnih preuzeti i zbrinuti ovaj otpad. No upravo je propali natječaj u svibnju 2026. pokazao da ni taj korak nije proveden kvalitetno. Nakon što se nitko nije javio, sad se kreće u podizanje cijene usluge kako bi se privuklo ponuditelje, što znači da realna cijena i uvjeti zbrinjavanja nisu bili dobro procijenjeni od početka.
Što se transparentnosti tiče, učinjeno je vrlo malo. Analize površinskog dijela otpada, onog obuhvaćenog natječajem, nisu javno objavljene. Analize preostalog, zakopanog otpada, koji čini većinu ukupne količine, također nisu objavljene. Najvažnije, analize tla, za koje pouzdano znamo da su provedene, do danas nisu javno predstavljene. Brzina postupanja dodatno govori sama za sebe – DORH je 3. listopada 2025. službeno potvrdio da su istražne radnje dovršene i da više ne postoje zapreke za provođenje sanacijskih aktivnosti. Od tog datuma do objave natječaja za nadmetanje – koji se k tome odnosio samo na 10% ukupne količine otpada – prošlo je gotovo pola godine. A taj natječaj je, podsjećamo, na kraju propao. Formalni preduvjeti su djelomično ispunjeni, ali sa znatnim zakašnjenjem, dok je suštinski dio posla – sanacija, transparentnost i objava podataka relevantnih za zdravlje građana, u potpunosti izostao. Zato Lika hoda 27. lipnja, ne protiv institucija kao takvih, nego za nešto što bi u svakoj normalnoj državi bilo samo po sebi razumljivo – pravo građana da znaju što im je u tlu, u vodi i u zraku, tko je za to odgovoran i kada će to biti riješeno. Hod je javni zahtjev za odgovorima koje država godinu i pol dosljedno izbjegava dati – jasno predstavnici Inicijative navode neupitna prava građana Like koja su kršena i još uvijek se krše.
– Koliko i kakvog otpada ima, građani znaju tek okvirno i to gotovo isključivo iz medijskih natpisa i objava same Inicijative, a ne iz službenih, javno objavljenih izvora. Upravo je inicijativa "Gospić je naš dom" bila prva koja je dala konkretnu procjenu količine otpada na lokaciji, provela vlastito geodetsko snimanje i izradila elaborat kojim je procijenila opseg odlagališta, i to u trenutku kada nadležne institucije još nisu imale niti htjele iznijeti nikakvu brojku. Ta procjena kasnije se pokazala točnom. Službeno je potvrđeno da je riječ o najmanje 35 tisuća tona ilegalno odloženog medicinskog infektivnog i plastičnog opasnog otpada. Količina koju je lakše dočarati usporedbom nego brojkom. Naime, kada bi se sav taj otpad utovario na šlepere dobila bi se kolona od oko 1300 vozila duga preko 20 kilometara. Usto, kaznena istraga oko nezakonitog odlaganja otpada i dalje traje, suđenje nije ni započelo, a svi potencijalni odgovorni su na slobodi. U ovom slučaju jedino su građani Gospića i Like osuđeni – slikovito su naši sugovornici opisali situaciju zbog koje iduće subote, 27. lipnja, i organiziraju prosvjedno hodanje koje kreće u 10 sati od gospićkog Silosa, mjesta gdje je otkriven ilegalno zakopan opasan otpad. Zatim će se proći kroz sam centar Gospića i sve će završiti kod tvornice litija.
– Ukupno će se hodati pet kilometara, a prosvjedna će ruta simbolično povezati dva mjesta koja predstavljaju dva poraza institucija prema građanima Like. Na ruti su predviđeni punktovi za okrjepu, ali i mjesta koja nose simboličko značenje za grad i naš kraj, poput Alarovog brda, gdje su se obranili Gospić i Lika, centra grada kod vodarice Marte, simbola Gospića, škole koju je pohađao Nikola Tesla... Budući da je riječ o duljoj ruti, u koloni, uz pješake, mogu sudjelovati i razna vozila, a sudjelovanje su potvrdili i mnogobrojni bajkeri iz Gospića i njihovi prijatelji. Za one koji ne mogu prijeći cijelu rutu pješice, organiziran je i autobus. Govornici će biti ljudi koji vole Liku i ovu zemlju, koji su prepoznali važnost ovog trenutka za budućnost kraja – najavili su organizatori kostur programa skorašnje prosvjedne akcije.
A razgovor s njima iskoristili smo i da ih pitamo za nešto što već godinu-dvije izaziva čuđenje. Naime, ne samo u Gospiću, već i u mnogim drugim ličkim mjestima, voda iz vodovodne mreže nije upotrebljiva za piće pa građani i građanke ličkog kraja već dulje vrijeme moraju kupovati flaširanu vodu u trgovinama. Stoga nas je zanimalo dovode li naši sugovornici tu novu praksu u vezu s opasnim otpadom jer sad ispada da, recimo, stanovnici Zagreba imaju čišću i sigurniju pitku vodu od Ličana, što je već samo po sebi apsurd jer se jako dobro zna da je lička voda oduvijek bila na glasu kao najbolja i najčišća, ne samo u Hrvatskoj nego i šire.
– Nažalost, istina je. Voda iz vodovoda neupotrebljiva je za piće većim dijelom godine, a kad i jest tehnički ispravna često ima neugodan miris i okus, zbog čega je mnogi građani izbjegavaju piti iako je riječ o kraju koji je donedavno slovio za jedan od izvora najčišće vode u Europi. Je li to u direktnoj korelaciji s opasnim otpadom ne možemo sa sigurnošću tvrditi, ali zabrinutost i nepovjerenje kod građana su očiti. Upravo je zato jedan od ključnih zahtjeva inicijative provedba neovisnih, cjelovitih i sveobuhvatnih analiza koje bi obuhvatile ne samo površinske vodotoke, nego prije svega podzemne vode jer se Lika nalazi na izrazito propusnom krškom terenu na kojem se onečišćenje s površine brzo i nekontrolirano širi u dublje vodonosnike koji napajaju lokalne vodocrpilišta. Pritom je metodološki redoslijed ključan. I upravo na tome inzistiramo – najprije moraju biti dovršene i javno objavljene potpune analize otpada i tla, jer se tek na temelju utvrđenog sastava i razine kontaminanata u otpadu i tlu mogu ispravno definirati svi parametri koje treba ispitivati u podzemnim i površinskim vodama. Bez te osnove bilo kakva analiza vode bila bi nepotpuna i nepouzdana jer se ne bi znalo što se uopće traži. Dok god ne postoje cjelovite, javno objavljene i neovisne analize nitko odgovoran ne može tvrditi da je voda sigurna. Zato tražimo isključivo neovisne, cjelovite i sveobuhvatne analize provedene po jasnom slijedu koje bi obavili akreditirani laboratoriji izvan kontrole državnih institucija – inzistirajući na neovisnim analizama još su jednom ponovili predstavnici Inicijative, a iz njihovih se riječi i više nego jasno iščitava nepovjerenje u državne institucije.
Kada smo ih na kraju pitali što bi poručili i kojim bi riječima pozvali sve građane i građanke Hrvatske da im se iduće subote pridruže u Hodanju za Liku te stiže li im već podrška i od kuda sve, predstavnici Inicijative "Gospić je naš dom" sve su saželi u nekoliko rečenica.
– Lika nije periferija Hrvatske. Lika je kralježnica ove zemlje, ono što je drži uspravnom. Lika su pluća iz kojih Hrvatska diše, izvori iz kojih teče voda do gradova koji misle da imaju svoju, a zapravo piju ono što im Lika daruje. Ono što se događa Lici, dogodit će se i svima drugima, samo je pitanje vremena i lokacije, ne i hoće li se dogoditi. Hodajte s nama jer mi hodamo i za vas! Ovo je hod za zrak koji udišemo, za vodu koju pijemo, za djecu koju želimo da ovdje rastu. Ovo je zapravo hod za život. A podrška nam stiže iz cijele Hrvatske. S nama će hodati Zagreb, dolaze nam prijatelji iz Zelene akcije, iz udruge Maksimir za Zagreb, iz Siska dolaze članovi inicijative Siščani ne žele biti smetliščani, kao i Ličani okupljeni u zavičajni klub, hodat će s nama i Una, Popovača. Dolaze Ličani koji su razasuti po cijeloj zemlji i svi oni koji samo vole Liku. Imamo organiziran i besplatan prijevoz iz Zagreba u subotu ujutro 27. lipnja pa i ovim putem pozivamo sve one koji bi se htjeli priključiti našem hodu da se prijave. Mjesta u autobusu još uvijek ima, a sve informacije mogu se naći na našoj Facebook stranici – poručili su organizatori prosvjednog hodanja.
A njihovom pozivu već se odazvao i javnu im podršku uputio pjevač grupe Vatra Ivan Dečak.
– Ja sam Ivan Dečak iz grupe Vatra i što da vam kažem, puno stvari me veže za Gospić. U Gospiću sam se prvi put zaljubio u glazbu, čak sam možda i prve tonove na gitari odsvirao u Gospiću, Upoznao sam tamo divne ljude za čitav život. Prva pecanja na rijeci Lici, naučio sam i plivati na rijeci Lici. I za generacije koje tek dolaze, neka Lika ostane takva ako ne može biti još i ljepša. Zato vam i pozivam 27.06. od 10 sati u Hod za Liku ispred silosa. Ćao!”, poručio je Dečak.
A mi smo se obratili još nekim poznatim Ličanima i onima koji vuku ličke korijene pitajući ih – podržavaju li prosvjed i dolaze li i oni iduće subote hodati za Liku.
– Podržavam sve što je u interesu Like i apeliram na nadležne da što prije riješe taj otpad dovezen u Gospić. Naša Lika je oduvijek u Europi bila ekološka oaza i ako smo se nečim mogli ponositi to su bile čiste rijeke i potoci. Ovo što se sada događa ne izgleda nimalo dobro. Imam puno obaveza, ali ako uhvatim vremena i ja ću se pojavit na prosvjedu – uzvratio nam je Damir Karakaš, nagrađivani književnik i već neko vrijeme zasigurno najpoznatiji Ličanin u našoj zemlji.
A u svom je stilu podršku pružila i jedna od najaktivnijih saborskih zastupnica koja je iznimno ponosna na svoje ličke korijene.
– Ilegalno odlaganje toksičnog otpada godinama se odvijalo pred očima HDZ-ovih institucija i uz njihovu prešutnu zaštitu. Netko je zaradio milijune na ekocidu kojim su otrovani tlo, voda, priroda i ljudi, a sada će se sanacija plaćati ponovno našim novcem. Sve koji su u tom lancu kriminala, korupcije i šutnje sudjelovali smatram najvećim zlom. Dajem punu podršku građanskoj inicijativi te im ujedno čestitam na dosadašnjoj hrabrosti i upornosti. Hrvatska se voli čuvanjem njezinih resursa i brigom za okoliš. Prosvjed je način da se pokaže da nisu svi u Lici kupljeni i ucijenjeni mrvicama koje im HDZ baca sa stola, niti se svi daju prevariti licemjerjem i lažnom brigom o Lici i njezinim stanovnicima. Planiram doći na prosvjed, osim ako me viša sila ne spriječi u tome. Na tom Hodu za Liku brani se čitava Hrvatska. Naime, osim u Gospiću, vlast je dopustila da se Hrvatska zagadi s još stotinjak ilegalnih odlagališta – kazala nam je Dalija Orešković.
Otvori KEKS Pay
Ličani su uvezli stotine i stotine tona europskog otpada i iskipali u ličke šume i livade. I sada godinama od kada su gledali kamione koji im dovoze "uvoznu robu" prave se nevješti. Naravno, to je sve u suradnji s Plekovićevim genijalcima koji su nemam pojma što očekivali. Uvjeren sam da su novac primili. I podijelili s kolegama iz viših struktura vlasti. A Plenković kukavički ni da pisne o tome i potakne istragu, kada već nadležni nisu učinili ono za što su bogato plaćeni.