– Kad mi na štandu priđu ljudi i kažu da sam im žarkim crvenim srčekima i cifranim licitarima uljepšala dan, srce mi je veliko, jer vidim da se narod još uvijek veseli starini! Onda zaboravim i na bezobrazno visoke placovine što nam ih zaračunavaju u nekim sredinama, a i na razočaranje kad nas smjeste među štandove s gaćama! A nekad su licitari na proštenjima uvijek bili najbliže crkvi! I dok nas doma mnogi ne cijene, dodjelom UNESCO-ove povelje kojom su naši licitari proglašeni nematerijalnom baštinom čovječanstva, svijet je pokazao da je naše umijeće prepoznao kao globalnu dragocjenost.
Izjavila je to Valentina Gladović-Nedić iz Klenovnika, jedina registrirana izvorna licitarka i medičarka u Varaždinskoj županiji, čiji su radovi uvršteni u svjetsku kulturnu nematerijalnu baštinu. Premda žalosti što mnogi licitare još uvijek ne prepoznaju kao izvorne tradicijske majstore kojima prijeti izumiranje (u cijeloj Hrvatskoj pravih je licitara tek 25), vijest da je njezin projekt uređivanja Licitarske hiže dobio novčanu potporu IPARD-ove Mjere 302, Valentini je dala vjetar u leđa.
– Projekt vrijedan 400.000 kuna IPARD-u je kandidiran posredstvom varaždinske AZRA-e i jako sam se razveselila pozitivnom odgovoru. S realizacijom ćemo početi u travnju iduće godine, s time da IPARD financira 50 posto ulaganja. U Hiži će posjetitelji sami moći cifrati bebe, srčeka i konjeke, moći će umijesiti i medenjake, ispeći ih i njima se osladiti, a na raspolaganju će im svakako biti i gvirc, koji spremamo po tajnom obiteljskom receptu – kaže Valentina, rado se sjećajući grupe učenika iz Kraljevice, koje je oduševio boravak u licitariji.
I izrada licitara obiteljska je tajna koja se prenosi s koljena na koljeno, a započeo ju je daleke 1939. deda Martin otvaranjem prve licitarije u Klenovniku. Kao i tada, u obiteljskoj radionici koja bez prekida radi već 72 godine i danas se svi licitari rade ručno, na „handmašinu“, bez aditiva.
– Pojedini propisi za nas, licitare, naprosto su neprihvatljivi. Primjerice, pošto radimo s prehrambenim proizvodima, od nas se sada traži uvođenje HACCP standarda, a u našem poslu to znači da ne smijemo više rabiti „sukač“ (valjak), drveni stol i slično. A s time se gubi izvornost, bez toga nema licitara. Nadamo se da ćemo taj problem riješiti uz pomoć Hrvatske obrtničke komore – istaknula je V. Gladović.
2012. – Godina medičara?
Na nedavnom susretu u Križevcima malobrojni hrvatski izvorni licitari i medičari dogovorili su da će svoj opstanak pokušati osigurati i prava izboriti osnivanjem Sekcije medičara u postojećem Cehu proizvodnih obrta ili u novom Cehu tradicijskih obrta. HOK-u je upućena i zamolba da sufinancira njihov nastup na sajmu licitara u Hamburgu i na izložbi hrvatskog suvenira u New Yorku te da godinu 2012. proglasi Godinom medičara zaštićenih Poveljom UNESCO-a.
