Nakon što je snježna oluja odgodila susret lidera dviju najmoćnijih zemalja svijeta, kucnuo je čas da dođe do susreta koji bi mogao biti sjeme neke nove vrste transatlantskog partnerstva. Na konferenciji za novinare održanoj nakon razgovora između njemačke kancelarke Angele Merkel i američkog predsjednika Donalda Trump on je izjavio kako je njih oboje prisluškivala administracija Baracka Obame. „To je barem jedna stvar koja nam je zajednička“, kazao je Trump uz čitv niz nespretnih pokreta i gesta. Merkelova na to uopće nije reagirala.
Glavne teme njihovog razgovora bile su trgovina i NATO. Tu je, očito, postignuta neka vrsta razumijevanja – Trump je kazao kako snažno podržava Sjevernoatlantski savez, ali da inzistira na tome da i druge zemlje članice ubuduće izdvajaju više novca za obranu i za finaciranje NATO-a. Njemačka kancelarka zatim je izrekla obećanje da će Njemačka postupno povećavati proračun za obranu sve dok ne dođe do 2 posto BDP-a.
No tema međusobne trgovine nije polučila toliki uspjeh. Trump je kazao kako on zaprvo ne vjeruje u izolacionizam, ali je naglasio kako je dosadašnja trgovinska praksa bila loša za njegovu zemlju. „SAD su na tom planu dugo vremena imale vrlo nepravedan tretman i to od strane više zemalja. To mora prestti“, naglasio je Trump kojeg su mnogi opisali kao vrlo rječitog, ali i vrlo nespretnog. Merkolova je, s druge straje, bila vrlo rezervirana. Ona je naglasila kako se i Njemačka i Europska unija nadaju da će sa Sjedinjenim državama nastaviti pregovore o međusobnim trgovinskim odnosima.
Jedna od stvari koja je izrazito zabrinula njemačku kancelarku je Trumpov ubilački pohod na velike međunarodne trgovačke sporazume. SAD je najveći i najznačajniji njemački trgovinski partner i pad njemačkog izvoza u tu zemlju mogao bi imati ozbiljne posljedice na njezino gospodarstvo. Naime, Njemačka u SAD izvozi robe u vrijednosti od 125,4 milijarde dolara. Ono što brine Donalda Trumpa činjenica je da je vrijednost američkog izvoza u Njemačku tek 50 milijardi dolara. Tijekom predizborne kampanje, ali i kasnije, obrušivao se na Amerikance koji kupuju BMW-e umjesto da izdvoje novac za automobil američke proizvodnje. Trumpa žulja to što je američki izvoz u Njemačku dva i pol puta manji od njemačkog u SAD. Trgovinski deficit postoji i u trgovanju između cijelog EU i SAD-a. Vrijednost europskog izvoza u SAD je 431 milijardi, u obrnutom smjeru putuje roba vrijedna 274 milijarde dolara.
Ona je također kazalakako globalizacija donosi dobrobiti svima. Govorila je o potrebi da se bude otvoren prema prihvatu izbjeglica te da se pronađe smisleno političko rješenje kako za Ukrajinu, tako i za Bliski istok. Njemačka kancelarka nikako nije došla u Washington sa željom da se konfrontira i sukobi s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Iako je ona pokazala da joj novi američki predsjednik nije politički nimalo blizak, a osobno čak i antipatičan, ona je itekako svjesna da je u Washingtonu nastupilai i kao predstavnica Njemačke, ali i kao predstavnica cijelog EU.
Kako je upravo to partenrstvo ključno kako za mir i stabilnost, tako i za gospodarski prosperitet, mnogi komentatori pišu da će ona Trumpu nastojati prenijeti poruku da u osnovi trebaju jedno drugo i da je izuzetno važno pronaći zajednički jezik i stvoriti nove temelje odnosa dviju zemalja. U tom kontekstu zanimljiv je i podatak da je bilo planirano da se oni susretnu tek krajem godine, no upravo je Angela Merkel inzistirala da do njihova susreta dođe puno ranije, a glavni razlog za to su sve veće tenzije među donedavno najbliskijim partnerima. No njihov jučerašnji razgovor u Bijeloj kući završio je bez rukovanja i pretjerane srdačnosti. Prema prvim procjenama i komentarima ovoj prvi susret tek je prvi korak koji je Merkelova poduzela u približavanju Donaldu Trumpu.
>>Merkel početkom svibnja putuje u Moskvu
Ovo nema veze sa istinom.