U ovotjednoj HRT-ovoj emisiji 'Nedjeljom u 2' gostovao je Leonardo Bressan, liječnik obiteljske medicine, koji je govorio više o najavljenom prosvjedu liječnika. ''Stigli smo do ruba, nadam se da državna administracija neće imati hrabrost napraviti još jedan odlučujući korak naprijed'', poručio je.
Inače, uskoro bi u Hrvatskoj oko milijun ljudi moglo ostati bez primarne zdravstvene zaštite, dok oko 30 posto liječnika obiteljske medicine starije je od 60 godina i uskoro odlaze u mirovinu. Nema ih tko naslijediti jer mlade liječnike ne zanima specijalizacija obiteljske medicine. Mlade liječnike ne zanima ni specijalizacija pedijatrije i zato nam trenutno u Hrvatskoj nedostaje svaki četvrti pedijatar. Nisu krivi mladi liječnici već država koja ne stimulira zapošljavanje u ovim granama medicine.
- Nije jasno zašto vlast gura glavu u pijesak. To je isto kao da ste na nekom otoku. Upozoravaju vas da stiže neki tsunami nakon potresa. A vi okrećete glavu jer kao ga ne gledate neće vas udariti. Udarit će vas! Mi već godinama upozoravamo da je ovo godina loma gdje sve puca. Sada se to počinje događati. Svi postaju svjesni toga, nekakvih mjera koje su se trebale ranije dogoditi i biti na raspolaganju - objasnio je Bressan koji će biti jedan od liječnika koji će prisustvovati prosvjedu. - Svi liječnici su u tome jedinstveni uz veliku podršku naših medicinskih sestara. Svima je dosta jer sa svih strana se upozorava nadležno Ministarstvo kao i Vladu u cjelini. Na Saboru se o tome priča ali još uvijek smo na početnoj točki. Mi smo uspjeli s Vladom i Ministarstvo detektirati gdje su svi problemi - dodao je.
Poznato je kako 771 liječnik obiteljske medicine uskoro ide u mirovinu, a svega 200 specijalizanata trenutno specijalizira primarnu zdravstvenu zaštitu. - Unazad 10 godina ako usporedimo broj novodiplomiranih liječnika i broj odlazaka u mirovinu i gledamo sve specijalizacije, sve liječnike, onda vidimo da svake godine ponestane novih 200. I to kad zbrojite kroz 10 godine to je tih oko 2000 koji su nestali u sustavu. Jer novi nisu ni došli. Zaista je nama svima već prekipjelo. Nezadovoljstvo je naraslo do te mjere da su sve strukovne udruge u zdravstvu su sjele za stol zajedno i maknuli sva međusobna razilaženja. Svi smo shvatili da ovako više nema smisla - objasnio je.
Bressan je također mišljenja kako bi se ministar Vili Beroš trebao dobro zabrinuti za stanje u svom resoru s obzirom da se protiv njega okrenula čak i Hrvatska liječnička komora koja ima javne ovlasti. - Neka uzme metlu , počisti prašinu. Neka izvuče iz ladica iz Ministarstva stotine prijedloga i analiza koje smo u zadnjih 10 godina dostavili Ministarstvu, pa i prije njega. Neka izvuku sve to iz ladice i malo pogledaju, poručio je Bressan. Inače govori kako radi i do 14-15 sati dnevno, a vikendom tri do četiri sata. Unatoč velikom izbivanju, veliku podršku dobiva od supruge i kćeri.
- Bio je trenutak u ovoj pandemiji gdje smo otvorili što više komunikacijskih kanala kako bi pacijenti mogli što lakše i brže stupiti u kontakt s nama. Problem je nastao što sad kad je nestala pandemija i svi se vraćamo u svakodnevicu ti su komunikacijski kanali i dalje otvoreni. Jedan dio administracije prema HZZO-u i svim drugim zavodima i institucijama koji je bio nešto malo smanjen u drugoj pandemijskoj godini sad je ponovno narastao - poručio je. Kaže da dnevno pregleda i do 30-50 pacijenata. U ordinaciji provod oko 8 sati. Po odredbama HZZO-a svaki pregled bi trebao trajati oko pola sata što nije moguće. Samo u prosincu je imao 1200 pacijenata, a HZZO mu priznaje samo njih 400.
- Imamo ograničeni maksimalni prihod po ordinaciji, po ugovoru kojeg imamo s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Imamo limite. Ono što za neki mjesec ne uspijemo naplatiti ide u neku ladicu sa strane do kraja godine. Onda 31.12. HZZO podvuče crtu i ovo što je ostalo nenaplaćeno. "Papala maca" - objašnjava te dodaje kako nije istina da su se liječnicima povećavale plaće, iako Beroš tvrdi suprotno. - Mi u primarnoj, pedijatriji, ginekologiji i obiteljskoj medicini ne možemo prikazivati prekovremeni rad. Kao ugovorni liječnici nemamo to pravo. Drugi problem je taj što svi vole govoriti o satnicama. Npr. moja kolegica koja ima 25 godina iskustava u obiteljskoj medicini bude plaćena oko 70 kuna sat. S tim da mladi liječnik koji dobiva nešto manje kada je upućen na specijalizaciju za vrijeme dok dežura na objedinjenom hitnom bolničkom prijamu on dobije negdje oko 52 kune sat - objašnjava.
Sporno je i to da je po propisima koje donosi HZZO optimalno imati 1700 osiguranika u skrbi. A maksimalno je dopušteno 2125. Dokle god pacijenti dolaze doktori ih po zakonu ne mogu odbiti. Liječnici tako bivaju pod sve većim pritiskom da ne skliznu u stručnu pogrešku. Rješenje problema, tvrdi Bressan, leži u kvalitetnom planiranju. U Hrvatskoj se strategije ili planovi donose u petogodišnjim razmacima, od izbora od izbora.
- Kvalitetna strategija je da ministar mora znati na početku svake akademske godine koliko je studenata upisano na prvu godinu medicinskog fakulteta i za deset godina iz koje djelatnosti će koji dan i koliko ljudi otići u mirovinu. Tako da on kroz fakultet koji traje 6 godina i specijalizaciju od 4 godine pripremi teren za nove mlade snage koji mijenjaju oni koji idu u zasluženu mirovinu. Treba pristupiti implementaciji zakona struke od kolovoza prošle godine o izjednačavanju koeficijenata pri obračunu plaće kod primarnih i bolničkih liječnika. Drugo, treba ići u omogućavanje specijalizacija koje 10 godina nisu omogućavane za primarnu medicinu. Treće, treba omogućiti privatnim ugovornim liječnicima i ordinacijama da pristupaju sredstvima iz nacionalnog plana otpornosti i oporavka. Mogu se složiti s puno toga što je isplanirano u reformi zdravstva, ali kad vi malo pogledate pa onda još jednom pogledate tu prezentaciju onda vidite da je to zaista popis problema i što treba riješiti. I tu se možemo složiti. Ali ja ni dan danas nemam crno na bijelo nikakva rješenja. Nemam SWOT analize, nemam strategije, mjere, izračune, novce... Nemamo ništa. Mi samo imamo reklamni letak nekakve turističke agencije. Meni to nije dovoljno - zaključuje liječnik Bressan.
>> VIDEO Liste čekanja dulje, a 2500 liječnika više i 400.000 stanovnika manje nego 2013.
Sretni smo svi koji tih dana nismo bili hospitalizirani zbog krpelja ili išćašenja nekog zgloba !