Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović prihvatio je inicijativu Liječničke komore za izmjenom Zakona o sigurnosti prometa na cestama i najavio formiranje radne skupine te pozvao i Liječničku komoru da imenuje svoje predstavnike koji bi u njoj sudjelovali. Tajming, doduše nije preciziran. Na snagu su netom stupile izmjene tog zakona pa nije realno da će se novim izmjenama pristupiti još ove godine.
Uvrede i prijetnje
Liječnici traže da budu oslobođeni obveze prijavljivanja MUP-u promjena pacijentovih dijagnoza koje mogu utjecati na njegove vozačke sposobnosti, osim u ekstremnim slučajevima. Ta odredba nije od jučer, na snazi je već 26 godina, a pravilnik koji široko regulira dijagnoze koje se moraju prijaviti policiji donijelo je Ministarstvo zdravstva. I liječnici su, prema svom nahođenju, po njoj postupali ili to nisu činili te bi katkad otrpjeli uvrede i prijetnje pacijenata koji su ih smatrali krivcima jer ostaju bez vozačke dozvole. Nikada do sada liječnik nije bio sankcioniran zbog ove obveze. Samo dva slučaja dospjela su na sud, ali u oba liječnici su oslobođeni. Podaci su to Visokog prekršajnog suda prema riječima sudskog savjetnika Zlatka Hasića. Tek je ovog ljeta ekspresno prekršajno kažnjena obiteljska liječnica počinitelja teške prometne nesreće na naplatnim kućicama u Svetoj Heleni. Izrečena joj je kazna od pet tisuća kuna, na koju se ona žalila, dok počinitelja koji je nesreću izazvao tek čeka kazneni postupak. To je diglo na noge liječnike, već uvelike nezadovoljne zbog uvjeta rada, plaće i odnosa politike prema struci i javnom zdravstvu.
Liječnici se žele riješiti odgovornosti za nesavjesno postupanje pacijenta. Dijelom su u pravu jer sigurnost prometa problem je cijelog društva, a polazi od kulturološkog pristupa vožnji. U Hrvatskoj je dva i pol milijuna vozača i velikom broju njih, nažalost, ne predstavlja problem sjesti za volan nakon konzumiranja alkohola, pa i droge, a o tome da imamo nisku razinu svijesti o toj opasnosti svjedoče i podaci po kojima je Hrvatska pri dnu europske ljestvice sigurnosti u prometu.
– Lošiji smo od prosjeka EU i moramo nešto napraviti u vezi s time – kaže prometni stručnjak Marko Ševrović.
Govoreći o iskustvima europskih zemalja, Hasić ističe da postoji obveza liječnika da prijavljuju teže promjene dijagnoza kao što su alkoholizam, teže psihijatrijske dijagnoze, uzimanje jakih lijekova i sl.
Ševrović iznosi da u određenom smislu obveza prijavljivanja postoji i u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Sloveniji, ali prethodi joj niz postupaka koji tu situaciju reguliraju.
– Liječnik mora upozoriti vozača kod kojeg vidi promjene u zdravstvenom stanju koje mogu utjecati na njegovu sposobnost upravljanja motornim vozilom. Pritom pacijentu-vozaču čak može ponuditi mogućnost drugog mišljenja, odnosno da drugi liječnik pregleda vozača. Nakon tog liječničkog upozorenja vozač je dužan sam prijaviti promjenu stanja, odnosno od trenutka upozorenja on ima zabranu vožnje do specijalističkog pregleda. Liječnik o upozorenju treba čak obavijestiti članove obitelji pacijenta. Ali u Velikoj Britaniji društveno je neprihvatljivo pijan sjesti za volan. Tu razinu svijesti mi moramo dostići i tu liječnici puno mogu napraviti na savjetodavnom planu – ispričao je Ševrović.
Svijest o javnom interesu
Slična je praksa, kaže, i u Nizozemskoj i Sloveniji.
– Liječnik vas upućuje na specijalistički pregled kako bi se provjerilo jeste li sposobni za upravljanje vozilom. Ako za 45 dana ne odete na taj pregled, dužni su prijaviti vas, ali ne policiji već nekoj agenciji – opisuje prometni stručnjak.
Dakle, postoje situacije kad javnozdravstveni interes prevagne nad liječničkom tajnom, ali stvar je u tome da svi trebamo biti svjesni da nam je javnozdravstveni interes zajednički te bi svi trebali raditi u korist tog interesa. Kod nas se često osobni interes stavlja ispred svega, pa pacijent s dijagnozom koja može ozbiljno ugroziti njegovu sposobnost upravljanja vozilom ne želi odustati od vožnje, a liječnik koji to zna pravi se da ga se to ne tiče.
VIDEO Sudar tri vozila na naplatnim kućicama
Meni ovo više miriše na "bijelu liniju" nego na sivu zonu.