Problemi hrvatskog zdravstva

Liječnika je više nego prije ali nema sustavnih planova o njihovu raspoređivanju

liječnici
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
19.10.2018.
u 10:43

Nedostaje li nam medicinara, štedi li se na analgeticima, izbjegavaju li se anestezije, imamo li previše bolnica, postoji li sustavno planiranje

U hrvatskom zdravstvenom sustavu lani je radilo 677 liječnika više nego prije četiri godine. U usporedbi s 2016., lani je porastao broj zaposlenih liječnika gotovo svih specijalnosti, pa tako i anesteziologije.

Nakon istupa Mostove zastupnice o kiretaži “naživo” počela je opća analiza – imamo li premalo liječnika, konkretno anesteziologa, ili pak oni “šparaju” na anesteziji jer smo u vječnom minusu i tako dalje. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o broju liječnika zaposlenih u sustavu demantiraju, ako ništa drugo, tvrdnju da je liječnika u sustavu sve manje.

Inspekcija u bolnicama

Što se tiče zahvata u ginekologiji rađenih bez anestezije, ministar zdravstva Milan Kujundžić poslao je inspekciju da istraži svaki prijavljeni slučaj. S obzirom na niz ispovijesti žena o takvim iskustvima iz gotovo svake bolnice, već je jasno da će ta inspekcija potrajati i upitno je hoće li se nakon nje išta promijeniti. Dotad će sustav nastaviti funkcionirati sa svim svojim plusevima, minusima i apsurdima. S jedne strane imamo zdravstvo koje svako malo realizira pravo čudo, koje je u svjetskom vrhu po, primjerice, transplantacijama, a s druge su ispovijesti o kiretažama bez anestezije. Je li to bila medicinska nužnost i u koliko slučajeva, trebala bi za svaku posebnu prijavu utvrditi Kujundžićeva inspekcija koja je jučer krenula po bolnicama za koje su stigle prijave žena.
Činjenica je pak da je u godinu dana porastao broj zaposlenih, pa tako i anesteziologa, ali i da je sve veći broj postupaka koji danas zahtijevaju anesteziju.

– Broj njihovih nužnih radnih zadataka enormno se povećao. Danas morate imati anesteziologa na kolonoskopiji, magnetu... Nije problem anesteziolog u velikim kirurgijama, nego oni moraju pokrivati još niz toga. Pedijatar sam intenzivist i zadnjih 20 godina po europskim kongresima govorimo o boli, da se na analgeticima se ne smije štedjeti, ali mora se biti i svjestan da svaki lijek ima nuspojave – komentira prim. dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor KBC-a Zagreb.

Osim većeg broja postupaka koji se danas rade u medicini, činjenica je i da je u Hrvatskoj veliki broj “duplih” odjela s obzirom na 66 bolnica u zemlji. Neki će reći da Zagreb, primjerice, ima tri hitne kirurgije na kilometar i pol zračne linije: Rebro, Dubrava, Merkur. Opće, odnosno županijske bolnice počele su spajati pojedine odjele upravo iz svih tih razloga, što je pak neka mekša alternativa zatvaranju pojedinih bolnica. S jedne strane dostupnijim postaje veći broj skupih lijekova, a s druge pak neke osnovne pretrage postaje normalno čekati godinu i više. Tomu bi trebala, poručuje struka, doskočiti reorganizacija.

– Naš je glavni problem to što mi na razini zemlje nemamo procjene koliko bi u kojoj županiji trebalo liječnika. Nažalost, planovi kadrova u zdravstvu po županijama, kako bismo mogli reći gdje koliko liječnika koje specijalnosti točno nedostaje, ne postoje. Manjak anesteziologa nije ekskluzivan za Hrvatsku, postoji u cijelom svijetu, najveći broj liječnika od njih 630 koji su napustili zemlju su anesteziolozi, što je bilo nekako i očekivano kada uđemo u EU jer se to dogodilo i drugim zemljama. Jedini podatak kojim raspolažemo jest onaj Hrvatske liječničke komore da u 11 bolnica nedostaju 63 anesteziologa, ali to je trenutačno stanje i ne možemo reći koliko će ih nedostajati za pet ili deset godina – objašnjava dr. Ada Barić, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

Manjak za pet-deset godina

Nepostojanje sustavnih planova o medicinskom kadru i njegovu rasporedu unutar sustava rezultira time da negdje liječnika manjka, negdje postoje nepotrebni odjeli, da manje bolnice nisu atraktivne za rad pa lokalne jedinice počinju s vlastitim mjerama kako bi privukli i zadržali liječnike, kao primjerice Bjelovarsko-bilogorska županija. Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice prof. dr. sc. Mario Zovak ističe da su KBC-i povlašteni u odnosu na županijske i opće bolnice, ali da im nedostaje oko 10% anesteziologa.

– Za komfornu situaciju trebalo bi nam još deset posto anesteziologa u KBC-u, no to se ne osjeća jer ljudi vrhunski rade. No svi smo u strahu što će biti za koju godinu – komentira ravnatelj Zovak.

Broj liječnika raste i u Sloveniji gdje su prosjek sada 3 liječnika na tisuću stanovnika, ali su i tamo učestali problemi u zdravstvenom sustavu koji se pripisuju nedostatku kadra. Slovenski manjak konkretno anesteziologa bio je rješavan angažiranjem liječnika iz Hrvatske, točnije iz riječkog KBC-a.

 

>> Potresno iskustvo saborske zastupnice Mosta koje je pokrenulo lavinu kritika na račun našeg zdravstva

Ključne riječi

Komentara 1

KR
Kalkulirano riskantan
11:20 19.10.2018.

Nema kontrole izvršenih postupaka. Mladi kadrovi rade, stariji u hladovini. Problem je i kumulativa-primaju se dvije plaće u KBC-ima, a posao se ne odrađuje- bilo na fakultetu ili s pacijentima u bolnici- a plaće stižu, i to jako visoke !!! Anesteziolozi i radiolozi odlaze, budimo iskreni, jer darovi od pacijenata do njih slabo stižu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije