Stablo u belgijskom Lumennu ili hrast pokraj sela Rani Lug u Bugarskoj? Lipa slobode u Češkoj ili ptičje drvo u Francuskoj? Ili možda Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici? Zasad u borbi za Europsko stablo godine vodi 248 godina star ruski hrast koji je skupio više od 13.000 glasova, 5500 više od hrvatskog kandidata. I dok je rusko stablo davalo hlad ruskim umjetnicima poput Gogolja, Turgenjeva i Rjepina, za devet metara visoku lipu u Zagorju kažu da je jedini živi svjedok Seljačke bune iz 1573. godine.
Borovi, tise, javori...
I dok glasanje za najbolje drvo traje, istražili smo koja su uz Gupčevu lipu najzanimljivija i najzaštićenija stabla u Hrvatskoj. – Na području Hrvatske imamo 38 pojedinačnih zaštićenih stabala, a 16 je stabala u skupini. Neka od zaštićenih stabala nisu zavičajne vrste u Hrvatskoj, a razlog njihove zaštite hortikulturni je i kulturni. To su npr. stabla ginka, glicinija, obalni mamutovac, tulipanovac, platane... – kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Stabla su zaštićena u dvije kategorije, kao spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. Među spomenicima prirode uz “Gupčevu lipu” je bor na crkvici u Nerežišću, hrastovi u Žrnovu, Županji, Donjem Vidovcu, Svetom Petru, Djedovici, Repašu, Galženjaku, Guljanovu dolcu, Rakitovcu, Kaštel Gomilici i “Horvatovim stubama”. Na popisu su i tise u Šupljaku i Moravcima, pinije u Karojbi, javor na stanciji Bašarinka, maslina u Kaštel Štafiliću, kesten u Koprivnici i kruška u Selcima.
Među spomenicima parkovne arhitekture su platane u Trstenu, Nedelišću, Dubrovniku, Svetom Urbanu, Jalžabetu i Varaždinu, ginko u Daruvaru i Donjoj Dubravi, tulipanovac u Vučetincu, magnolija u Pribislavcu, glicinije u Čakovcu i Labinu, čempresi na Hvaru, u Orebiću i Živogošću, tisa u Samoboru, skupina stabala u Poreču, lipe kod Bednje i u Varaždinskim Toplicama... Mamutovac, divovska sekvoja, dominira središtem Slatine, gdje je zasađena 1807. godine. Visoka je 63 metra, dvostruko manje od najvišeg stabla na svijetu, i ima opseg od 5,9 metara. Grad će blizu nje sagraditi hostel kapaciteta 32 ležaja i vidikovac.
Glasanje do kralja veljače
U Zagrebu je zaštićen stotinjak godina star obalni mamutovac u dvorištu Centra za rehabilitaciju Paunovec. Uz Gupčevu, Hrvatska je zaštitila i “Belinu lipu” koju je na područje općine Visoko u Varaždinskoj županiji prema legendi posadio hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. Arpadović, kad je davne 1242. godine bježao pred Tatarima u Dalmaciju. Opjevano stablo visoko dvadesetak metara ubraja se među najstarija u državi.
U Međimurju raste čak sedam od 54 zaštićenih “drvenih spomenika”. Glasati za najbolje stablo može se do kraja veljače, a pobjednik će se znati 19. ožujka. Hrvatski kandidat lani je bila gorostasna platana, simbol Trstenog, stara više od pola stoljeća, koju je početkom 15. stoljeća kapetan Florio Jakoba Antunov kao sadnicu donio iz Konstantinopola i posadio uz izvor vode. Ta je platana na kraju završila kao sedmo najbolje drvo Europe s 11.800 glasova.
>>Stablo palo na automobil
