O važnosti cijepljenja, ali i o utjecaju politike na zdravstvo te očekivanjima od reforme, razgovarali smo s dr. Krešimirom Luetićem, čelnikom Liječničke komore.
Kako je moguće da se u zdravstveni sustav mora uvesti obvezno cijepljenje jer je nedostatan odaziv, što nam to govori?
Više od 80% liječnika se cijepilo, dio je prebolio COVID-19 i čekaju cijepljenje. Brojke su lošije među medicinskim sestrama, fizioterapeutima, primaljama. Odgovornost zdravstvenih djelatnika je dvostruka. Oni, pored odgovornosti za svoje i zdravlje obitelji, imaju odgovornost za pacijente. Osim u slučajevima medicinske kontraindikacije za cijepljenje, nema prihvatljivih opravdanja da bilo tko od zdravstvenih djelatnika odbijanjem cijepljenja potencijalno dovodi u opasnost i pacijente.
Kako gledate na najavu ministra Beroša da bi se pacijenti testirali na ulazu u bolnicu, a liječnici svaki drugi dan?
Ne postignemo li u sljedećim tjednima dragovoljno barem 70% cijepljenosti ostalih zdravstvenih djelatnika, pored liječnika, smatram da će biti razumno donijeti odluku o obveznom cijepljenju za zdravstvene radnike.
Zašto sadašnja razina cijepljenosti u državi nije dovoljna?
S cijepljenih 46-47% odraslih građana bar jednom dozom Hrvatska je pri dnu EU. Cijepljenost je puno niža nego u Austriji, Mađarskoj i Njemačkoj gdje je cijepljeno 65% odraslih, a u Italiji 70%. Za postizanje kolektivnog imuniteta jako su važni zaraznost virusa i učinkovitost cjepiva. Procjene kažu da je nužno postići 70-80% cijepljenosti dabi se zaustavilo kolanje virusa među građanima. Ovom razinom cijepljenosti možemo očekivati ozbiljan četvrti val epidemije te znatno opterećenje zdravstva.
Ima li prijava podnesenih Komori protiv liječnika, a tiču se COVID-19 i okolnosti pandemije?
HLK je zaprimio nekoliko predmeta vezanih za provedbu cijepljenja. Po njima postupaju nadležna tijela Komore.
Delta-soj se širi, a inficiraju se i cijepljeni, što je mnogim protivnicima cijepljenja argument za tezu da se cijepiti ne treba.
Cjepiva u visokom postotku štite od zaraze koronavirusom, od obolijevanja, a naročito od teških oblika bolesti, liječenja na respiratoru i od smrti. Jedno od posljednjih istraživanja iz Izraela pokazalo je da Pfizerovo cjepivo još uvijek i kod delta-soja štiti od zaraze oko 65%, a od teške bolesti i hospitalizacije više od 90%.
VIDEO Što je zapravo delta soj koronavirusa i koliko je opasan?
Većina zaraženih deltom nisu cijepljeni. Ističe se pritom i broj umrlih a cijepljenih među oboljelima, što zapravo govore te brojke?
Krajem lipnja engleski javnozdravstveni zavod izašao je s podatkom da je do tada kao posljedica zaraze delta-sojem u UK umrlo 117 ljudi, a da je gotovo polovica njih cijepljena dvjema dozama. Broj umrlih, a cijepljenih, treba staviti u razmjer s ukupnim brojem cijepljenih, kojih je tada bilo 30-ak milijuna. Delta-sojem bilo je zaraženo oko 100.000 osoba. Pri interpretaciji tog broja treba naglasiti relativno mali broj umrlih, tj. mali postotak smrti. Kada bismo broj od 117 umrlih preslikali na Hrvatsku, to bi bilo kao da je kod nas deset ljudi umrlo od delta-soja. To je zbog visoke razine cijepljenosti građana UK.
Apelirali ste na liječnike da djeluju na pacijente da se cijepe. Kakav je odjek te inicijative?
Reakcije su dobre. Mnogi liječnici to su već i radili, a sad smo podsjetili sve članove da je to napor koji može utjecati na povećanje cijepljenosti. Javilo mi se puno kolega s pozitivnom reakcijom i namjerom da daju dodatan doprinos promicanju cijepljenja. Ljudi vjeruju liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima. Svi bi se trebali uključiti u afirmiranje cijepljenja.
Kako gledate na događanja u KBC-u Sestara milosrdnica?
Ta su događanja narušila povjerenje pacijenata i međuljudske odnose među zdravstvenim djelatnicima. Izbor novog ravnatelja, kao i smjena predstojnice zavoda, otvorili su novo poglavlje i stvorili preduvjete za poboljšanje klime i vraćanje povjerenja pacijenata.
Predsjednica Upravnog vijeća DB-a Srebrnjak uhićena je zbog sumnje u namještanje natječaja za ravnatelja. Kako komentirate zbivanja u toj bolnici?
Kad je naglo smijenjen tadašnji ravnatelj Boro Nogalo, izrazio sam čuđenje odlukom koja je dovela u pitanje uspješno provođenje najvećeg EU projekta u zdravstvu – Centra za translacijsku medicinu. Reagirao sam i na neutemeljene optužbe bivših gradskih čelnika o navodnom nadriliječništvu, želeći zaštititi kolege i očuvati povjerenje bolesnika. Nažalost, nisam iznenađen sumnjama u namještanje natječaja.
Što očekujete od najavljene reforme zdravstva?
Zdravstvo je nadstranačka tema i javni sustav od vitalnog interesa za građane. Reformu neće biti moguće provesti bez političkog konsenzusa. Očekujem da Vlada pozove oporbu i pokuša postići konsenzus o ključnim reformskim potezima. U zdravstvu imamo problem kadrova, infrastrukture, organizacije i financija bolnica koje su planirane na nerealnim cijenama HZZO-a, a onda gotovo svake godine saniramo “gubitke” bolnica.
Sredstva od doprinosa za zdravstvo nisu dovoljna za ovu razinu i organizaciju zdravstvene zaštite. Ključni potezi za racionalizaciju su funkcionalno spajanje bolnica, smanjenje broja nezdravstvenog osoblja, učinkovitija javna nabava i zajednička nabava posebno skupih lijekova sa susjednim državama.
Nedostaje sustavno mjerenje ishoda liječenja i parametara kvalitete te akreditacija zdravstvenih ustanova. Važno je osnažiti primarnu zaštitu kako bi se rasteretile bolnice. Ozbiljno prijeti odljev liječnika i drugog osoblja. Komora već dvije godine traži donošenje Zakona o plaćama i radnom vremenu liječnika, a još dulje predlaže nacionalno planiranje, raspisivanje i financiranje specijalizacija za liječnike.
VIDEO Đikić: 'Dok god bude oko 40-50 % necijepljenih među njima će se širiti nove varijante'
Cjepite se, ne slusajte glupe antiwaxere!