Zbog brutalnog premlaćivanja Luke Marinca (19), kojeg su 21. rujna
2007. ostavili pred zgradom na Radničkoj cesti u Zagrebu, dvojica
malodobnika (16 i 17 godina) nepravomoćno su osuđena na tri godine u
odgojnoj ustanovi, kako je nedavno novinare izvijestio žrtvin otac
Darko Marinac.
Dvojbe o maksimumu
Identitet malodobnika novinari nisu smjeli objaviti, kao i u slučaju
osumnjičenih za smrtonosno premlaćivanje Luke Ritza, čija je majka za
njih tražila maksimalnu kaznu. Koliki je mogući maksimum, u medijima su
objavljivane kontradiktorne informacije čak i iz sudskih izvora. Za
određivanje raspona moguće kazne bitno je da se u slučaju Luke Ritza
dvojicu maloljetnika (17 i 16 godina) sumnjiči za nanošenje teških
ozljeda sa smrtnom posljedicom te za nasilničko ponašanje, pa im je
moguće izreći kaznu od najviše pet godina maloljetničkog zatvora!
Premda se takva kazna može činiti malom, stručnjaci upućeni u
maloljetničku delinkvenciju upozoravaju da strože kažnjavanje
malodobnika ne dovodi do pada kriminala. To su iskusile Velika
Britanija i SAD koje su bile drastično postrožile kažnjavanje
malodobnika, pa tako u SAD-u postoje i smrtne kazne za djecu, no sve to
nije imalo nikakva utjecaja na pad maloljetničke delinkvencije.
Svjetski kriminolozi, imajući na umu britansko i američko iskustvo,
zato ističu da treba biti oprezan s postroženjem sankcija za djecu.
Da su osumnjičeni za premlaćivanje Ritza punoljetni, za ozljeđivanje sa
smrtnim ishodom prijetila bi im kazna do 15 godina zatvora, a za
nasilničko ponašanje u grupi do pet godina zatvora.
Prema Zakonu o sudovima za mladež, maloljetnički zatvor može se izreći
u trajanju većem od pet godina samo ako je djelo za koje se maloljetnik
tereti propisana kazna dugotrajnog zatvora ili ako je riječ o tzv.
stjecaju dvaju kaznenih djela za koje je propisana kazna zatvora teža
od 10 godina. Ovdje taj uvjet nije ispunjen, pa se malodobnicima za
premlaćivanje i smrt Luke Ritza ne može izreći kazna veća od pet godina
zatvora. Upute li suci malodobnika u odgojnu ustanovu, to može trajati
najviše dvije godine.
Ovdje je riječ o maksimalnim kaznama predviđenim za najteža kaznena
djela i gotovo je sigurno da optuženima u ovom slučaju, bez obzira na
pritisak javnosti, neće biti izrečene najteže kazne. Vrhovni sud ove je
godine smanjio petogodišnje zatvorske kazne dvojici 18-godišnjaka L. P.
i K. Š. na četiri i pol, odnosno četiri godine i tri mjeseca zatvora za
ubojstvo Stipe Dajaka (66), povratnika iz Njemačke i ujaka omiškoga
gradonačelnika 2006. Dok je spavao, uvukli su mu se u kuću i zatukli su
ga s tridesetak udaraca pajserima. Nisu odnijeli ništa vrijedno.
Cijeni se i kajanje
Vrhovni sud zaključio je da su počinili iznimno teško kazneno djelo i
iskazali bezdušnost prema žrtvi, ali i da se mora voditi računa o
individualizaciji kazne, a poglavito o činjenici da su u vrijeme
ubojstva tek prešli prag starije maloljetnosti (16 godina). Uzeto je u
obzir da je jedan od optuženih imao poteškoće u izlasku iz
adolescentske krize, a drugom su cijenili priznanje, kajanje,
povodljivost i ranije primjereno ponašanje.
ZLOČIN BEZ KAZNE