Muzeji i kriza bila je tema nedavnog skupa Vijeća Europe u Strasbourgu u radu kojeg je sudjelovala i Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja i to kao predsjednica Europskog muzejskog foruma. Tamo je odgovarala na pitanja zastupnika u Vijeću Europe koje je zanimalo kako ekonomska kriza utječe na rad muzeja i što poduzeti da se ublaže negativni učinci.
- U krizi su muzeji direktno pogođeni rezanjem prihoda iz državnog proračuna, rekla je Horjan te dodala da se smanjuju donacije, nestaju sponzori pa je poslovanje opterećeno novim izazovima.
Posebice su pogođeni muzeji smješteni u povijesnim zgradama zbog visokih troškova održavanja \"hladnog pogona\". U dvorcima je, kaže, održavanje zahtjevnije i skuplje baš kao i briga o muzejskim zbirkama.
Nepopularne mjere
Horjan podsjeća da niži standard direktno smanjuje prihode muzeja jer su ljudi prisiljeni na odricanja. Istodobno se od muzeja zahtijeva povećanje vlastitih prihoda, iako zbog nedostatka novca nema investicija u nove projekte niti nove izložbene programe. I sami muzeji tada često pribjegavaju nepopularnim mjerama, povećanju cijena ulaznica i dodatnom naplaćivanju svih posebnih programa, kaže ravnateljica.
Međutim, upozorava da muzeji nisu trošak već generatori razvoja. Za ilustraciju, navodi upravo Muzeje Hrvatskog zagorja koji u županiji godišnje dovedu gotovo 200.000 posjetitelja. Ali, kaže, unatoč zadržanoj visini proračunske potpore ministarstva, MHZ nakon otvaranja Muzeja krapinskih neandertalaca 2010. godine i obnovljene središnje kule u Velikom Taboru 2011., nisu dobili dozvolu za novo zapošljavanje. Osim toga, troškovi održavanja su otvorenjem ova dva kompleksa znatno porasli. Srećom, objašnjava Horjan, dio potreba uspijevaju financirati iz vlastitog prihoda kao i zaposlenike na određeno vrijeme, u prosjeku godišnje njih dvadesetak.
Novi trendovi ohrabruju
Tako sada 53 stalno zaposlena u MHZ na pet lokacija međusobno udaljenih oko 60 kilometara, brinu o šezdesetak objekata koji su uglavnom zaštićeni spomenici kulture. Ohrabruju, međutim, novi trendovi procjenjivanja uspješnosti muzeja, ponajprije sudjelovanje u međunarodnim projektima i programima EU, a tu su MHZ iznimno aktivni i svake godine prijavljuju nekoliko programa na razne natječaje. Iz pretpristupnih fondova povučeno je dosada oko 250.000 eura, a u tijeku je veliki projekt Regija digitalnih muzeja, koji bi se financirao iz strukturnih fondova. Od pet muzeja u projekt su uključene dvije lokacije, Krapina gdje bi se uredila stara muzejska zgrada uz Muzej neandertalaca i Veliki Tabor za koje se početak radova očekuje u 2015. godini.
