Vlada će osnovati poseban fond kojem će kapital biti novac koji građani imaju na takozvanim 'spavajućim' računima. Riječ je o transakcijskim – tekućim i žiroračunima koji nisu aktivni barem pet godina te unutar tog razdoblja nije izvršena nikakva transakcija, a na njima se nalazi iznos do par stotina kuna. Vjerojatno do 200 kuna.
Taj novac preselio bi se s računa banaka na račun tog posebnog fonda koji bi onda tim novcem financirao mlade poduzetnike, početnike i start-up poduzeća, kreditirao bi poduzetničku infrastrukturu, tehnološke parkove i inkubatore, poduzetnicima sa slabijom likvidnošću dijelili bi se mikrokrediti s kamatom od samo 3 posto, a studenti slabijeg imovinskog statusa dobivali bi besplatne potpore, odnosno stipendije.
Prijedlog izmjene zakona kojim će se regulirati način rada tog fonda još se dorađuje zato što bi, kako doznajemo, Ministarstvo poduzetništva i obrta trebalo napraviti funkcionalni zakon koji je u skladu sa svim ostalim zakonima i ustavom kako bi izbjegli rizik da ga banke ne ruše na ustavnom sudu.
Prema prvim procjenama Ministarstva poduzetništva i obrta, ukupan iznos novca na tim spavajućim računima u Hrvatskoj iznosi do 800 milijuna kuna. Ministarstvo poduzetništva se ravna logikom da sve spavajuće male račune do par stotina kuna banke ionako gase i taj novac pretvaraju u svoj kapital pa se pitaju zašto to onda ne bi koristila država za društveno korisne aktivnosti.
Ministar Gordan Maras komentirao je vjerojatnu reakciju banaka koje mogu reći da one imaju pravo raspolagati tim novcem jer su oni sa svojim klijentima sklopili ugovore.
– Najbitnija je stvar da je vlasništvo nepovredivo. Nikome se novac s računa ne uzima i svi klijenti koji u bio kojem trenutku dođu podići svoj novac s tih 'spajućih računa' taj novac mogu dobiti i sada od svojih banaka, a u budućnosti moći će ga dobiti s tog posebnog fonda uvećanog za pripadajuću kamatu. Dakle, novac se nikome ne uzima, jedino s računa banaka prelazi u fond. Za mene je jedino pravo pitanje je li društvena korist bitnija od onog što je korisno za banke. Ja sam uvjeren da će građani vidjeti da je sve ovo što radimo društveno korisno, rekao nam je danas ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Podsjetio je da i sada banke znaju neaktivne račune svojih klijenata zatvarati već nakon 12 mjeseci uz uvjet da je riječ o malim iznosima od 100 do 200 kuna.
– Stoga ne vidim razliku u tome jer banke to i sada rade i s tih računa uzimaju kapital koji na neki način stavljaju u prihode, a s druge strane, ako napravimo ovakav fond, tada bi i društvo imalo koristi. Maras je podsjetio da Hrvatska nije prva koja se toga sjetila i da više zemalja u svijetu, pa čak i Velika Britanija koja jako pazi na pravo vlasništva, također imaju takve fondove koji uzimaju novac sa spavajućih bankarskih računa i koriste se njime za neke aktivnosti koje su korisne cijelom društvu. U tom smislu Maras je naveo primjer kako Australija sitne iznose sa spavajućih računa seli u fond već nakon tri godine neaktivnosti tih računa, a Velika Britanija to čini nakon 15 godina. Ministru Marasu dobar je primjer u Irskoj, a koji sam i ja osobno vidio. Irska novac sa spavajućih računa seli u fond nakon što je pet godina račun neaktivan.
– Dakle, nitko neće ostati bez novca, formirao bi se fond, građani bi zbog svojih depozita zapravo imali udjele u tom fondu, a novac bi mogli podignuti kad god to požele – kazao je Maras.
>> Maras najavio preusmjeravanje novca s neaktivnih računa u novi fond za poduzetnike
Imate li u planu obavijestiti vlasnika da mu je na računu 200,ooKn koje ćete mu oduzeti?